Završni radovi | Sveznalica

: Kromosomske anomalije tjelesnih kromosoma u ljudi; Laura Pavleković
Osnovna molekula koja sadrži upute za formiranje i održavanje eukariotskih organizama jest DNA (deoksiribonukleinska kiselina), a zajedno s proteinima tvori komplekse kromatina odnosno kromosoma, ovisno o stadiju staničnog ciklusa. Broj kromosoma u tjelesnim stanicama razlikuje se u svakoj vrsti. Kariotip predstavlja veličinu, oblik i broj kromosoma svakog pojedinca. Čovjek u svim stanicama u tijelu ima 46 kromosoma od kojih su 22 para autosoma (tjelesnih kromosoma) i jedan par gonosoma...

: Kromosomske promjene u bolesnika s akutnom mijeloičnom leukemijom; Vlatka Jakus
Akutna mijeloična leukemija je bolest u koje zbog promjena u genomu krvotvornih matičnih stanica zloćudnom transformacijom nastaju klonovi. Patološki procesi uključuju zastoj sazrijevanja stanica koštane srži, koji je uzrokovan aktivacijom abnormalnih gena. Promjene u genomu, koje se mogu naći u većine bolesnika, očituju se kao translokacije, inverzije, te numeričke promjene kao što su trisomije i monosomije. Klinički kriterij za postavljanje dijagnoze akutne mijeloične...

: Kromosomske translokacije; Jelena Profeta
Kromosomi su strukture koje sadrže nasljednu tvar, a vidljive su za vrijeme stanične diobe. Oni u sebi sadrže nasljednu informaciju sadržanu u molekulama DNA koja se kondenzira oko histonskih i nehistonskih proteina. U svakoj tjelesnoj stanici čovjeka nalazi se 46 kromosoma, od čega su 44 kromosoma tjelesni kromosomi, a dva su spolni kromosomi. Ženski spol ima XX spolne kromosome, a muški XY spolne kromosome. Ponekad tijekom stanične diobe dolazi do pogreške koja rezultira...

: Kronična bol kod pacijenata nakon moždanog udara; Nikolina Ribić
Moždani udar bolest je koja nastaje kao posljedica loše cirkulacije, ateroskleroze ili nekog velikog stresnog događaja. Posljedica loše cirkulacije dijeli se na ishemijski i hemoragijski moždani udar. Prevencija moždanog udara usmjerava se na smanjenje čimbenika koji pogoduju nastanak moždanog udara poput alkoholizma, ateroskleroze i brojnih drugih. Glavni simptom moždanog udara je oduzimanje jedne strane tijela, pojava trnaca ili nemogućnost smijanja sa pogođenom stranom...

: Kronična bol u dječjoj dobi; Petra Ramić
SAŽETAK Danas se u sestrinskoj praksi bol navodi kao peti vitalni znak, te na temelju toga možemo zaključiti koliko je spoznaja o prisustvu iste važna u provođenju zdravstvene njege. Kako bi medicinska sestra mogla adekvatno pristupiti provođenju zdravstvene njege kod djeteta sa kroničnom boli, važno je odrediti stupanj boli, te potom u dogovoru sa liječnikom odabrati najpogodniju metodu liječenja. „Bol je sve što osoba koja ju doživljava kaže da jest, i postoji kadgod...

: Kronična limfocitna leukemija; Elena Trbojević
SAŽETAK Kronična limfocitna leukemija je kronični limfoproliferativni poremećaj karakteriziran progresivnim nakupljanjem funkcionalno nekompetentnih limfocita koji su obično monoklonskog podrijetla. Točan uzrok KLL-a još uvijek nije poznat kao što nisu uobičajeni čimbenici poput zračenja, prehrane, pušenja ili virusnih infekcija ne povećavaju učestalost nastanka KLL-a. Kod više od 50% oboljelih sumnja se postavlja tijekom kliničke obrade drugoga (ne)povezanog problema ili...

: Kronična opstruktivna bolest pluća - javno zdravstveni problem; Jelena Kedžo
Kronična opstruktivna bolest pluća je bolest prihvaćena kao stanje uzrokovano pušenjem, ali može nastati interakcijom genetičkih i okolišnih čimbenika. Kronična opstruktivna plućna bolest općenito je slabo dijagnosticirana bolesti u cijelom svijetu. Kronična opstruktivna bolest pluća je kronična upalna bolest donjih dišnih puteva. Glavni znak patofizioloških promjena čini ograničen protok zraka u izdisaju. Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i spirometrijskog nalaza,...

: Kronična opstruktivna bolest pluća - javno zdravstveni problem; Ivana Puhek
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) ima opsežan, štetan učinak i na pacijente i na zdravstveni sustav. KOPB uzrokuje tjelesno oštećenje, slabost, smanjenje kvalitete života i smrt. To je četvrti uzrok smrti u Sjedinjenim Američkim Državama s više od 120.000 umrlih osoba godišnje. Karakterizirana je kroničnom upalom u dišnim putovima koja uzrokuje opstrukciju dišnih puteva u tkivima pluća koja uzrokuju emfizem. Bolest se inducira inhalacijom štetnih plinova i čestica...

: Kronična opstruktivna plućna bolest - mogućnosti prevencije i zbrinjavanja; Josipa Džinić
Kronična opstruktivna bolest pluća je kronična i progresivna bolest respiratornog sustava. Obuhvaća plućni emfizem i kronični bronhitis. Svaka od navedenih bolesti specifična je po simptomima, a ujedno dijele poneke iste simptome i znakove. Uz simptome svake bolesti, važno je naglasiti čimbenike rizika kao što je štetno uživanje duhanskih proizvoda te štetni čimbenici iz okoline. Kronična opstruktivna plućna bolest dijagnosticira se uzimanjem autoanamneze i heteroanamneze,...

: Kronična pelvična bol i fizioterapijski pristup; Vanessa Mance
Kronična pelvična bol (engl. chronic pelvic pain, CPP) odnosi se na bolove koji se javljaju u području donjeg djela trbuha, najčešće ispod pupka ili između kukova. Kako bi se definirala CPP, bolovi moraju trajati dulje od šest mjeseci i moraju biti dovoljno jaki da uzrokuju funkcionalnu nesposobnost, ta da zahtijevaju liječenje. Kod žena preporučena definicija CPP je nemenstrualna bol koja traje dulje od šest mjeseci, lokalizirana u zdjelici i dovoljno je jaka da uzrokuje...

: Kronična zdjelična bol i fizioterapijski pristup; Marija Mačić
Bol u zdjelici, posebno kod ženske populacije nije rijetka pojava, a najčešće je povezana sa menstrualnim ciklusom. Javlja se kao oštra, probadajuća bol. Ponekad je uzrok nastanka nepoznat, međutim najčešće je povezan sa menstruacijskim ciklusom. Kronična zdjelična bol zahvaća donji dio abdomena i malu zdjelicu, a zbog negativnog utjecaja na aktivnosti svakodnevnog života sve veća je potreba za konzervativnim rješenjima. Bol se najčešće liječi simptomatski, iako je...

: Kronične bolesti u trudnoći-sestrinska skrb; Ivana Emina Tučić
SAŽETAK Trudnoća je fiziološko stanje žene, odnosno drugo stanje. Na kraju trudnoće dolazi do porođaja gdje se u većini slučajeva rađa živo i zdravo dijete. Zbog mogućih komplikacija potrebno je redovito kontrolirati trudnoću. Trudnica tijekom trudnoće ima nekoliko ultrazvučnih pregleda, to jest trebala bi imati tri obavezna ultrazvučna pregleda, osim toga treba napraviti i razne krvne pretrage, kao i pretrage urina i vaginalnih briseva, također vrlo bitno je i odrediti krvnu...

Pages