Pages
-
-
Skrb za bolesnika s krvarenjem iz gastrointestinalnog sustava
-
Lejla Marinković Krvarenje iz probavnog sustava zahtjeva hitnu intervenciju, naročito krvarenje iz
gornjih dijelova gastrointestinalnog trakta. Može nastati na dijelovima od usta do anusa kao
izlaženje krvi iz krvnožilnog prostora. Klinička manifestacija krvarenja ovisi o lokalizaciji i
intenzitetu krvarenja te prisutnosti drugih bolesti. Težina krvarenja varira od akutnog do
kroničnog gubitka krvi kod kojeg se može pojaviti anemija. Rektalno krvarenje ili
hematohezija, označava pojavu...
-
-
Skrb za bolesnika s pleuralnim kateterom
-
Marinela Radiković Drenaža prsišta putem pleuralnog katetera postupak je kojim se uvodi pleuralni kateter u pleuralnu šupljinu u svrhu evakuacije nakupljenog zraka ili tekućine, koji sprječava adekvatnu ekspanziju pluća. Nesmetan izlazak zraka ili tekućeg sadržaja iz prsnoga koša, uz nemogućnost retrogradnog povrata u prsni koš postiže se spajanjem pleuralnog katetera na vrećicu, sustav zatvorenih spojnih posuda ili pak postavljanjem nepovratne valvule. Primjenjuje se i kontrolirana aspiracija...
-
-
Skrb za bolesnika s povišenim intrakranijalnim tlakom
-
Andrea Stojić Intrakranijalni tlak je tlak koji respondira cerebrospinalnim likvorom u ventrikulima mozga. On je kontinuirani fluktuirajući fenomen koji je u korelaciji s arterijskom pulsacijom i respiratornim procesima. Neurološki sustav regulira mišićne kontrakcije koje su reakcija na osjetne podražaje, te usklađuje izlučivanje endokrinih i egzokrinih žlijezda. Mozak se nalazi unutar koštanih stijenki lubanjske šupljine. Osnovna funkcija cerebrospinalnog likvora jest mehanička zaštita...
-
-
Skrb za bolesnika s rupturom moždane aneurizme
-
Dora Musa Ruptura intrakranijalne aneurizme je pod život opasno stanje koje zahtjeva hitnu intervenciju. Rupturu moždane aneurizme prati visoka stopa mortaliteta i morbiditeta. Moždane aneurizme se razlikuju po morfologiji, veličini i lokalizaciji. Najučestalije su sakularne aneurizme prednje cirkulacije koje se razvijaju na račvištima arterija te najčešće rupturiraju na fundusu. Posljedice rupture aneurizme ponajviše ovise o tome gdje je sama aneurizma bila locirana. Odgođeni tretman...
-
-
Skrb za bolesnika s trajnim elektrostimulatorom
-
Gordana Svažić Trajni elektrostimulator srca je uređaj koji se koristi za ispravljanje provođenja srčanih električnih impulsa. U početku je indikacija za ugradnju elektrostimulatora bila ograničena samo na bolesnike kod kojih je verificiran totalni AV (atrijskoventrikularni)- blok uz pojavu sinkopa. Danas je broj indikacija veći, te obuhvaća i bolesti SA (sinoatrijskog) - čvora i bradikardije. Ovisno o poremećaju ritma ugrađuju se različiti tipovi elektrostimulatora. Tako razlikujemo...
-
-
Skrb za bolesnika sa moždanom smrti
-
Andrea Klišanin Do moždane smrti dolazi zbog potpunog prekida moždanoga krvotoka i općega infarkta mozga, dok je respiracija očuvana umjetnim pomagalima, a srčana se funkcija nastavlja. Kod moždane smrti, najvažnije je da se ista rano prepozna i dokaže. Razlog je u tome da bi se očuvala hemodinamska nestabilnost pacijenta, kao potencijalnog darovatelja organa, te mogućeg razvoja infekcija. Za dokazivanje moždane smrti treba provesti dosta velik broj testova, da bi se isključila bilo kakva...
-
-
Skrb za bolesnika sa elektrolitskim disbalansom
-
Frane Ćosić Elektroliti su ioni otopljeni u tjelesnim tekućinama, a među najvažnijima su natrij, kalij, kalcij, magnezij i fosfati. Održavanje njihovih koncentracija unutar fizioloških raspona vrlo je važno za normalnu funkciju organizma. Unose se hranom, a izlučuju putem bubrega i probavnog trakta. Poremećaje koncentracije elektrolita izazivaju brojna akutna i kronična stanja, poput gastrointestinalnih poremećaja (proljev, povraćanje), insuficijencije bubrega, insuficijencije srca,...
-
-
Skrb za bolesnika sa kardiocirkulacijskim poremećajima u izvan bolničkoj hitnoj službi
-
Davorin Novosel Središte kardiocirkulacijskog sustava su srce i krvne žile. Glavne funkcije tog sustava su prijenos i izmjena hranjivih tvari i kisika te eliminacija štetnih nusprodukata. Kardiocirkulacijske bolesti su najčešći uzrok smrti. Uzroci takvih bolesti su najčešće fizička neaktivnost, nepravilna prehrana, pušenje, stres, šećerne bolesti i hipertenzija. Posljedice navedenih čimbenika mogu se očitovati u obliku akutne reumatske groznice, kronične reumatske srčane bolesti,...
-
-
Skrb za bolesnika sa povišenim intrakranijalnim tlakom
-
Patricija Škreb Intrakranijalni tlak je kontinuirani fluktuirajući fenomen u korelaciji s arterijskom
pulsacijom te respiracijom koji respondira cerebrospinalnim likvorom unutar ventrikula mozga.
Središnji živčani sustav se smatra najsavršenijim strukturom te je iz ista razloga anatomski
izrazito zaštićena od utjecaja vanjskih sila. Cerebrospinalni likvor, ultrafiltrat krve plazme
ispunjava sve komore u mozgu, središnji kanal kralježnične moždine te subarahnoidni prostor.
Povišenje...
-
-
Skrb za bolesnika sa srčanim greškama
-
Lucia Margarin Srčane greške su čest problem kod mnogih odraslih osoba, ali i kod djece. Srčane greške su podijeljene na prirođene i stečene. Takva stanja zahtijevaju adekvatno provedenu zdravstvenu njegu. U središtu zdravstvene njege je medicinska sestra koja u skladu sa stečenim znanjem i vještinama provodi postupke kojima će riješiti sve definirane probleme kod bolesnika. Zdravstvena njega se pruža individualno, svakom bolesniku s obzirom na utvrđene potrebe i probleme. Bitno je naglasiti...
-
-
Skrb za bolesnika u stanju anafilaksije
-
Azra Mujić Martić Anafilaktički šok je najteži stupanj generalizirane anafilaktičke reakcije. Incidencija anafilaksije u odraslih je 30 na 100.000/godišnje. Stupnjevi anafilaksije su: akutna urtikarija i svrbež; angioedem; gušenje (s ili bez bronhospazma); anafilaktički šok. Najčešći uzroci anafilaktičkih reakcija su hrana, lijekovi i ubodi opnokrilaca. Prvi simptomi nakon kontakta s alergenom javljaju se obično već nakon 5 do 30 minuta, što je kraći period do pojave simptoma to je teži...
-
-
Skrb za bolesnika u stanju ketoacidoze
-
Tomislav Galeković Šećerna bolest je kronična, metabolička bolest karakterizirana apsolutnim ili relativnim manjkom inzulina. Klasificirana je prema etiologiji, a TIP 1 i TIP 2 su najučestaliji oblici bolesti. Za normalan život osoba oboljelih od šećerne bolesti potrebno je provesti pravilno liječenje, edukaciju bolesnika o samokontroli, pomoć medicinske sestre kao savjetnice i zagovornice u promicanju zdravog života. Šećerna bolest je važan medicinsko i društveno – socijalni problem zbog...
Pages
