Pages
-
-
Sestrinska skrb za bolesnika s oštećenjem vida
-
Josipa Poljičak Oko je najvažnije ljudsko osjetilo jer njime primamo najviše informacija iz okoline. Ono nam služi da možemo vidjeti svijet oko sebe. Oko pretvara svjetlost u živčane impulse. Oštećenja vida mogu nastati zbog raznih utjecaja, te mogu biti prisutna od rođenja ili stečena tokom života. Simptomi na osnovu kojih možemo primijetiti da se kod osobe radi o oštećenju vida su nemogućnost raspoznavanja boja, udaljavanje predmeta od sebe da bi ih osoba bolje vidjela, smanjena sposobnost...
-
-
Sestrinska skrb za bolesnika s oštećenjem vida
-
Martina Đerek Najviše informacija iz okoline dobivamo putem vida. Oko je parni organ koji služi za pretvaranje svjetlosti u živčane impulse. Sadrži vidne receptore i složen optički sustav koji omogućuje stvaranje slike predmeta kojeg promatramo. Sastoji se iz očne jabučice, očnog živca i pomoćnih struktura. Oko nam omogućava da vidimo i prepoznajemo oblike, boje i dimenzije struktura koje nas okružuju. Mnoge bolesti, poremećaji i karakteristične staračke promjene pogađaju oči i okolne...
-
-
Sestrinska skrb za bolesnika s oštećenjem vida
-
Martina Vila Cetin Oštećenje vida predstavlja veliki problem obzirom da vizualna informacija čini oko 90% podataka koje primamo. Vidom upoznajemo i razaznajemo svijet u kojem živimo, dobivamo informacije o svemu što nas okružuje. Osobe s oštećenjem vida drugim osjetilima kompenziraju nedostatak vida. Osobe s oštećenjem vida žive u našoj sredini i njihov broj je u porastu. Od zdravih osoba razlikuju se samo po količini vida kojim se služe. Sestrinska skrb za bolesnika s oštećenjem vida...
-
-
Sestrinska skrb za bolesnika s oštećenjem vida
-
Danijela Stojčević Oko je jedan od najfascinantnijih organa u ljudskom tijelu koji omogućava percepciju predmeta, procesa i pojava te na taj način osigurava vizualno - prostornu analizu i sintezu okoline. Sastoji se od očne jabučice i pomoćnih organa: vanjskih očnih mišića, suznoga uređaja, vjeđa i spojnice. Oko služi za pretvaranje svjetlosti u živčane impulse. Na organ vida mogu utjecati brojni nasljedni i nenasljedni čimbenici, posljedica čega su blaža ili teža oštećenja vida. Starenje...
-
-
Sestrinska skrb za bolesnika s plućnom embolijom
-
Marko Rusan U većini slučajeva plućna embolija (PE) nastupa kao komplikacija duboke venske tromboze
(DVT). Plućni embolizam nastupa kao stanje okluzije jedne ili više ogranaka plućne arterije
trombom koji se stvara bilo gdje u tijelu, najčešće u venama donjih ekstermiteta. Plućna
embolija potencijalno je ugrožavajuće stanje koje zahtjeva pravovremenu zbrinutost i
kompetentnost medicinske sestre u svrhu prepoznavanja komplikacija i mogućih ishoda.
Ugrušak se formira najčešće u...
-
-
Sestrinska skrb za bolesnika s poslijeoperacijskom boli
-
Marija Šiletić Bol je subjektivan osjećaj kojeg bolesnik iskazuje. Pod utjecajem je osobnih, kulturnih i bioloških čimbenika. Medicinska sestra je sastavni dio u multidisciplinarnom timu u kojem kontrola boli ima važnu ulogu. Prepoznavanje boli, važnost boli za bolesnika i načini liječenja boli su elementi o kojima ovisi kvaliteta zdravstvene skrbi. Liječenje boli kod bolesnika mora biti zasnovana na holističkom pristupu, odnosno na bolesnika se gleda kao na biološku, psihološku, socijalnu i...
-
-
Sestrinska skrb za bolesnika s prvim psihotičnim poremećajem
-
Sandra Ćaćulović Psihotični poremećaji, uključujući i prve psihotične epizode, skupina su duševnih
smetnji koja je karakterizirana značajnim promjenama psihičkog i funkcionalnog stanja
oboljelih osoba. Uzroci psihotičnih poremećaja još uvijek su nedovoljno jasni i
nedvojbeni. Na razini današnjih spoznaja etiologija ovih poremećaja vezana je uz
složeni međuodnos nasljednih, razvojnih i okolišnih čimbenika koje dijelimo na biološke,
psihološke i socijalne. Ovisno o mogućim dominantnim...
-
-
Sestrinska skrb za bolesnika s teškom traumatskom ozljedom mozga
-
Karolina Jelić Traumatska ozljeda mozga (Traumatic brain injury - TBI) nastaje kao posljedica udarca, trzaja ili prodorne ozljede glave koja remeti normalnu funkciju mozga. Simptomi se jako razlikuju i mogu varirati od blagih do teških ovisno o stupnju oštećenja. Bolesnici s blagom TBI-om mogu imati prolazne promjene svijesti ili mentalnog stanja, dok oni s teškom TBI-om mogu doživjeti produljena razdoblja nesvijesti, kome ili smrti. Doživotna oštećenja često nastaju kao posljedica sekundarnih...
-
-
Sestrinska skrb za bolesnika s teškom traumatskom ozljedom mozga
-
Melani Akalović Traumatske ozljede mozga predstavljaju veliki socioekonomski i javnozdravstveni problem. Jedan su od vodećih uzroka smrti u svijetu kao i glavni uzrok teških tjelesnih ozljeda. Važno je naglasiti da tu nisu problem samo primarne ozljede, već sekundarne koje nastupaju kasnije i vrlo su česte. Ljudski mozak je jedan od najimpresivnijih dijelova u našem tijelu zbog svoje mogućnosti obrade iznimno velike količine informacije u sekundi, njihovog procesuiranja te pružanja konačnog...
-
-
Sestrinska skrb za bolesnika s vrućicom
-
Tanja Capek Tjelesna temperatura je pokazatelj stanja topline organizma. Stvara se u organizmu kao produkt metabolizma stanica. Tijelo je veoma dobar mehanizam za održavanje temperature unutar granica, u sigurnom rasponu, usprkos velikim varijacijama temperature u njegovom okolišu.
Vrućica je povišena tjelesna temperatura iznad normalnih vrijednosti. Tjelesna temperatura može biti povišena kod veće tjelesne aktivnosti, u slučaju nekih endokrinih bolesti, toplinskog udara, pregrijavanju...
-
-
Sestrinska skrb za bolesnika sa inkontinencijom urina
-
Mihaela Kaurin Inkontinencija je nemogućnost kontroliranja mokrenja, a obuhvaća smetnje od povremeno „bježanja“ mokraće do kompletne nemogućnosti zadržavanja mokraće. Inkontinencija se češće javlja u starijih osoba, sa predominantnom zahvaćenošću žena, te se smatra da u gotovo 20% žena postoji neki tip inkontinencije urina (1).
Inkontinencija utječe na sve aspekte života pacijenta i njegove obitelji. Ozbiljno narušava kvalitetu života, te predstavlja značajan medicinski, društveni...
-
-
Sestrinska skrb za bolesnika sa povišenom tjelesnom temperaturom
-
Ema Čutura Tjelesna temperatura je jedan od vitalnih znakova. Pokazatelj je promjene homeostaze u organizmu. Jedan je od najstrože reguliranih i čuvanih parametara u fiziologiji organizma. Čovjek mora održavati tjelesnu temperaturu unutar relativno uskih granica od 36°C do 37°C ±0,5°C. Tjelesnu temperaturu regulira hipotalamus na osnovu kemijskih procesa u organizmu. Tjelesna temperatura iznad 41,5°C odnosno ispod 33,5°C onemogućuje adekvatnu metaboličku i enzimsku staničnu funkciju....
Pages
