Pages

Neonatalna hipoglikemija-sestrinska skrb
Neonatalna hipoglikemija-sestrinska skrb
Valentina Furko
SAŽETAK Neonatalna hipoglikemija je čest metabolički poremećaj koji uzrokuje nisku razinu šećera u krvi u novorođenčadi u prvim danima života. Dijabetes majke, prijevremeni porod, intrauterino ograničenje rasta, perinatalna hipoksija i sepsa čimbenici su rizika za hipoglikemiju. Nemir, nestrpljivost, letargija, loša prehrana, hipotermija, konvulzije i koma su mogući simptomi. Razina glukoze u krvi, klinički simptomi i čimbenici rizika koriste se za postavljanje dijagnoze....
Neplodnost
Neplodnost
Sara Nikolina Keserović Jankeš
Neplodnost je bolest koja otežava reprodukciju para. Način života, genetski uzroci, razne spolne i druge bolesti i odgađanje roditeljstva najveći su faktori koji utječu na neplodnost iako postoje i brojni drugi. Danas postoje razne vrste neplodnosti koje ovise o uzrocima muške ili ženske neplodnosti. Na sreću, medicina napreduje iz dana u dan i postoje brojni načini liječenja istih. S ciljem uspješnog liječenja neplodnosti važno je što ranije otići kod doktora i napraviti sve...
Neplodnost žena-specifičnosti sestrinske skrbi
Neplodnost žena-specifičnosti sestrinske skrbi
Lidija Karamatić
SAŽETAK Neplodnost je vrlo kompleksna dijagnoza. Opisuje se kao nemogućnost ostvarivanja trudnoće, uz redovite nezaštićene spolne odnose u godini dana. Utječe na sve aspekte čovjekova života. Dijeli se na primarnu i sekundarnu. Uzroci neplodnosti mogu se odnositi na ženu ili muškarca te na zajedničke uzroke, ali uzroci mogu biti i nerazjašnjeni. Neplodnost onemogućava čovjeka u zadovoljavanju potrebe za razmnožavanjem. Zbog toga ima veliki utjecaj na psihičko stanje čovjeka....
Neproteinski dušikovi spojevi u zdravlju i bolesti ljudskog organizma
Neproteinski dušikovi spojevi u zdravlju i bolesti ljudskog organizma
Karla Laznicki
1. Sažetak Neproteinski dušikovi spojevi, odnosno niskomolekularni dušikovi spojevi (NPN) su spojevi koji nakon deproteinizacije zaostaju u krvnoj tekućini. Dušik koji se nalazi u tim spojevima se zove neproteinski dušik. Najveći dio takvog dušika dolazi iz ureje, kreatinina, kreatina, mokraćne kiseline, amonijaka te slobodnih kiselina koji su ujedno najvažniji neproteinski dušikovi spojevi odgovorni za funkcioniranje ljudskog organizma. Ureja i kreatinin su krajnji produkt...
Nestabilnost nožnog zgloba-mogućnosti liječenja
Nestabilnost nožnog zgloba-mogućnosti liječenja
Ena Vlahović
Zglob gležnja, svojom složenom građom i funkcijom kojom prenosi cijelu težinu tijela na stopalo, smatra se kao dio lokomotornog sustava koji je među najpodložnijim ozljeđivanju. Nestabilnost zgloba gležnja karakterizira subjektivni osjećaj "popuštanja" zgloba uz popratne simptome boli i otoka, smanjenog opsega pokreta te u težim stanjima gubitkom funkcije što nastaje kao posljedica slabljenja ligamentarnog kompleksa najčešće nakon distorzija, osobito inverzijskog tipa. Po...
Netumorske bolesti štitnjače
Netumorske bolesti štitnjače
Matea Borovec
Bolesti štitnjače su na drugom mjestu najčešćih endokrinoloških bolesti, odmah nakon dijabetesa. Češće pogađaju žene nego muškarce. Štitnjača svojim hormonima utječe na razna tkiva i organe, stoga poremećaji u njenom radu utječu na cijeli organizam, a samim time i na svakodnevne aktivnosti i kvalitetu života oboljele osobe. Brojni su uzroci poremećaja u radu štitnjače, a među njima prednjače loša prehrana, stres, genetska predispozicija, trudnoća i menopauza. Često...
Neurobihevioralne varijable o kojima ovisi oporavak nakon traumatske ozljede mozga
Neurobihevioralne varijable o kojima ovisi oporavak nakon traumatske ozljede mozga
Clara Marić
Mnogi faktori mogu utjecati i pridonositi oporavku nakon traumatske ozljede mozga, uključujući težinu ozljede, pristup i spremnost pacijenta da se uključi u terapiju, demografske varijable kao što su dob, spol, genetiku i uvjete koje prate primarno stanje. Radni terapeut može utjecati i iskoristiti u planiranju intervencije neke varijable na kojima će dalje temeljiti praktične implikacije za intervenciju. Radni terapeut koristi aktivnost kao terapijski medij i uzima u obzir...
Neurofeedback - primjena u psihijatriji
Neurofeedback - primjena u psihijatriji
Boris Barić
Neurofeedback je neinvazivna metoda samoregulacije s ciljem postizanja promjene nad kortikalnom aktivnošću preko procesa operantnog uvjetovanja. Jedna od metoda neurofeedbacka jest Infra niske frekvencije (eng. Infra Low Frequency) koja počiva na potkrepljenju promjena moždanih valova na spektru nižem od 0,5Hz. Neurofeedback (EEG biofeedback) je kompjuterizirana metoda praćenja i davanja povratne informacije (engl. feedback) o električnoj aktivnosti mozga (EEG-a). To je metoda kojom...
Neurofiziologija učenja i pamćenja
Neurofiziologija učenja i pamćenja
Nikola Glick
Neuroznanost integrira različita područja znanosti kao što su neurofiziologija, kognitivna psihologija i biopsihologija s ciljem boljeg objašnjavanja mehanizama po kojima funkcionira ljudski mozak. Cilj kognitivne neuroznanosti u području ljudske memorije je povezivanje teorija u pogledu memorijskih procesa, sistema prikupljanja podataka kao i interpretacija fizioloških procesa na staničnoj razini. Na staničnoj razini, istraživanja proučavaju molekularne i morfološke promjene...
Neuromotorička procjena u fizioterapiji kod djece rane razvojne dobi
Neuromotorička procjena u fizioterapiji kod djece rane razvojne dobi
Gabriel Majanović
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da više od 10% djece u svijetu ima neki oblik invaliditeta, uključujući i one uzrokovane neurološkim poremećajima. Rana dijagnostika i intervencija su za djecu s neuromotoričkim poremećajima, od iznimne važnosti za optimalno funkcioniranje u aktivnostima svakodnevnog života i društvu. Cilj ovog rada je približiti do sada poznate i najčešće korištene neuromotoričke procjene koje se koriste kod djece rane...
Neuropsihološke posljedice COVID-19 bolesti
Neuropsihološke posljedice COVID-19 bolesti
Gabrijela Trbara
U ovom završnom radu objašnjene su do sada poznate činjenice o novoj bolesti, koja nas je zadesila krajem 2019. godine, nazvana COVID-19, odnosno kada i kako je nastala, kako se manifestira, dijagnosticira i liječi. Zbog svojih karakteristika (brzo se širi te nije poznato stopostotno rješenje) prozvana je pandemijskom bolesti. Imala je, i još uvijek djelomično ima, veliki utjecaj na svakodnevne aktivnosti svih dobnih skupina. Djeca su prestala ići u škole i na izvanškolske...
Neuropsihološke posljedice COVID-19 bolesti i radno-terapijski pristup
Neuropsihološke posljedice COVID-19 bolesti i radno-terapijski pristup
Magdalena Marić
COVID-19 je virusna bolest koju uzrokuje koronavirus SARS-CoV-2. Iako je početno prepoznat kao bolest dišnog sustava, sve više se saznaje o njegovim utjecajima na ostale sustave, uključujući i mozak. Neuropsihološke posljedice COVID-19 mogu biti raznolike te ovise o težini bolesti, starosti pacijenta, prisutnosti drugih zdravstvenih problema i drugim faktorima. Neki ljudi se potpuno oporave, bez dugoročnih neuropsiholoških problema, dok drugi mogu doživjeti trajne posljedice. Ovaj...

Pages