Abstract | Teški metali, poput arsena, kadmija, kroma, olova i žive, su elementi s visokom
gustoćom i karakterističnim metalnim svojstvima, koji predstavljaju ozbiljan rizik za
okoliš i ljudsko zdravlje. Ova skupina elemenata uključuje prijelazne metale,
polumetale, lantanoide i aktinoide, od kojih su neki esencijalni mikronutrijenti za biljke
i životinje. Međutim, zbog njihove sposobnosti bioakumulacije i visoke toksičnosti čak
i pri niskim koncentracijama, izuzetno je važno učinkovito pratiti i određivati njihove
razine kako bi se osigurala sigurnost hrane i očuvala kvaliteta okoliša.
Teški metali prirodno se nalaze u Zemljinoj kori, ali njihova distribucija u okolišu
je značajno narušena ljudskim djelatnostima kao što su industrija, promet i
poljoprivreda. Prirodni izvori teških metala, poput vulkanske aktivnosti i erozije,
doprinose njihovoj prisutnosti, no antropogeni izvori, poput emisija iz industrijskih
postrojenja i otpadnih voda, znatno povećavaju njihovu pojavnost u ekosustavima.
Kao rezultat toga, ovi metali ulaze u ljudski organizam putem kontaminirane hrane,
vode i zraka. Biljke i životinje mogu akumulirati teške metale iz zagađenog tla i vode,
prenoseći ih dalje kroz prehrambeni lanac, što dodatno povećava rizik za ljudsko
zdravlje.
Jedna od najpoznatijih i najčešće korištenih analitičkih metoda za detekciju i
kvantifikaciju metala u hrani i drugim uzorcima je atomska apsorpcijska
spektrofotometrija (AAS). Ova metoda omogućava precizno mjerenje koncentracija
metala zahvaljujući svojoj visokoj osjetljivosti, selektivnosti i relativnoj jednostavnosti
primjene. AAS je posebno korisna u analizi metala zbog svoje sposobnosti da
identificira i kvantificira prisutnost širokog spektra metala u različitim uzorcima,
uključujući one iz okoliša, hrane i vode. Time AAS pruža ključne podatke potrebne za
procjenu rizika i zaštitu ljudskog zdravlja i okoliša, što je od izuzetne važnosti u
modernom svijetu, gdje je onečišćenje teškim metalima sve veći problem. |