U Međimurskoj je županiji registrirano oko 5100 Roma, a procjenjuje se da je broj stanovnika i veći: oko 15 000. U Hrvatskoj su se Romi pojavili u 14. st., najprije u Dubrovniku, desetak godina poslije u Zagrebu, a u idućim su se stoljećima naselili i u drugim hrvatskim prostorima. Najveće romske skupine došle su u Hrvatsku u 19. st. iz Rumunjske preko Mađarske. Ti su se Romi, pripadnici skupine Koritara, naselili u Međimurju i Podravini, te su uz već nastanjene Kalderaše i Lovare činili, a čine i danas, jezgru romskoga naroda u Hrvatskoj. Međimurski Romi pripadaju stoga pripadaju skupini Koritara. Zbog specifičnosti života u romskoj populaciji zapaža se povećani opseg morbiditeta i mortaliteta. Socijalno-ekonomska situacija romskog stanovništva nepovoljno utječe na njihov pristup zdravstvenoj zaštiti, što znatno povećava zdravstvene rizike i drastično smanjuje očekivani životni vijek. Značajno obilježje romskoga stanovništva izrazito je niska razina obrazovanosti. Slaba naobrazba temeljni je izvor svih romskih socijalnih, kulturnih i gospodarskih nedaća te temelj specifičnoga, prepoznatljivoga marginalnogpoložaja Roma.Socijalno-ekonomska situacija romskog stanovništva nepovoljno utječe na njihov pristup zdravstvenoj zaštiti, što znatno povećava zdravstvene rizike. Ovaj se rad bavi procjenom zdravstvenih i socijalnih čimbenika u zajednici Roma u Međimurskoj županiji na uzorku od sto ispitanika pripadnika romske populacije. Potencijal rada je procijeniti zdravstvene i socijalne čimbenike Roma kako bi se definirali vodeći problemi koji utječu na razinu zdravlja. Pri tome su korištene različite metode rada: anketni upitnik proveden među sto ispitanika romske populacije u Međimurskoj županiji, deskriptivna statistika i analiza dobivenih podataka. Istraživanje je kvantitativno, a analiza podataka deskriptivna. Anketni je upitnik proveden među sto ispitanika romske populacije u Međimurskoj županiji, deskriptivna statistika i analiza dobivenih podataka. Prikupljeni su primarni i sekundarni podaci. Za teorijski dio rada, odnosno shvaćanje percepcije Romskog stanovništva u Međimurskoj županiji, korišteni su sekundarni izvori podataka. Ključne spoznaje potrebne za razumijevanje područja života Roma te zdravlja i socijalnog stanja kao njihova sastavnog dijela svoje izvore imaju u domaćoj i stranoj literaturi, knjigama, znanstvenim i stručnim časopisima i člancima, internetskim bazama podataka i važnim internetskim stranicama. Primarni će podaci biti prikupljeni radi istraživanja procjene zdravstvenih i socijalnih čimbenika Roma u Međimurskoj županiji.