Abstract | Kronične bolesti postaju vodeći javnozdravstveni problem. Kardiovaskularne bolesti nalaze se na prvom mjestu i vodeći su uzrok mortaliteta i morbiditeta kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Na vrhu kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj nalaze se ishemijske bolesti srca. Takvi podaci vezani su uz današnji način života i loše životne navike. Kardiovaskularne bolesti najčešće nastaju kombinacijom više rizičnih čimbenika. Rizični čimbenici mogu se podijeliti na nepromjenjive (dob, spol, genetsko nasljeđe i rasa) i promjenjive od kojih su najčešći stres, depresija, pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, pretilost, alkohol i nezdrava prehrana. Preduvjeti za poboljšanje zbrinjavanja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti su višestruki i uključuju potrebu za kontinuiranom edukacijom, prevencijom, dijagnostikom i liječenjem. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi životne navike kardiovaskularnih bolesnika prije hospitalizacije i ispitati koje su životne navike odlučili promijeniti nakon hospitalizacije. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom na pacijentima kardiološkog odjela Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Rezultati istraživanja ukazuju kako je većina pacijenata odlučila i spremna je promijeniti neke životne navike s obzirom na to kakve su imali prije hospitalizacije. Spol, dob, radna aktivnost i stručna sprema značajno ne utječu na odluku o životnom stilu. U procjeni životnog stila prije hospitalizacije u svim skupinama bez obzira na dob, spol, radnu aktivnost i stručnu spremu, najviša vrijednost aritmetičkih sredina utvrđena je na česticama često sam bila/o napet/a, ljut/a ili zabrinut/a zbog događaja u društvu, često sam bila/o napet/a, ljut/a ili zabrinut/a dok pratim medije. Uspoređujući životni stil prije hospitalizacije između ispitanika koji žive na selu i ispitanika koji žive u gradovima bez obzira na dob, spol, radnu aktivnost i stručnu spremu, dobivena vrijednost odgovora najveća je za ispitanike koji žive na selu, prema čemu se može zaključiti kako osobe koje žive na selu imaju lošije životne navike prije hospitalizacije i samim time kvaliteta života i zdravlja je slabija nego kod onih koji žive u gradu. Kod procjene životnog stila nakon hospitalizacije u svim skupinama najviša vrijednost aritmetičkih sredina utvrđena je na česticama smanjiti konzumiranje cigareta, više pješačiti. Uspoređujući odgovore o životnom stilu nakon hospitalizacije s obzirom na razlog hospitalizacije ispitanika, dobivena vrijednost odgovora najveća je za ispitanike kod kojih je razlog hospitalizacije bila aritmija i angina pectoris. Navike koje sastavljaju uzorak ponašanja počnu se formirati već u ranom djetinjstvu pod utjecajem obitelji i okoline, prema tome već stečenu naviku ili obrasce ponašanja teže je mijenjati nego sasvim nove naučiti, stoga je potrebno u čovjeku produbiti osjećaj da može nešto učiniti sam za sebe i svoje zdravlje. |