Sažetak | Rak dojke je najčešća zloćudna bolest žena, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Iako rijetko, od ove bolesti mogu oboljeti i muškarci. (1) Točan uzrok raka dojke i dalje nije poznat, ali su poznati različiti čimbenici koji dovode do povećanog rizika za nastanak raka dojke. Najčešće su to dob (žene starije od 50 godina), pozitivna obiteljska anamneza, mutacije gena BRCA 1 i BRCA 2, rana mjesečnica i kasna menopauza, kasna trudnoća (nakon 30. godine), dojenje (kratko dojenje ili izostanak dojenja) te hormonsko nadomjesno liječenje.Ako se rak dojke otkrije pravodobno, postoji velika mogućnost izlječenja, pa je stoga važno usmjeriti napore k ranom otkrivanju raka dojke. Zbog toga se preporučuje samopregled dojki jedanput u mjesecu u svih žena nakon puberteta, specijalistički pregled jedanput godišnje u žena nakon 30. godine života te mamografija jedanput u dvije godine u žena nakon 40. godine života i jedanput u godini u žena nakon 50. godine. (2)Liječenje i prognoza raka dojke određuju se i opisuju s obzirom na dobivene stadije, uznapredovalost malignog procesa i opće stanje organizma. Uz kirurško liječenje koji može biti poštedna operacija ili mastektomija, nužno je i liječenje zračenjem te kemoterapija, imunoterapija te hormonsko liječenje, a sve ovisno o stadiju bolesti. Različite su nuspojave pojedinih vrsta liječenja. Najčešće nuspojave kod kirurškog liječenja su popuštanje šavova i oticanje ruke, kod zračenja su to fibroza dojke i mastitis, a kod kemoterapije gubitak kose, mučnina i povraćanje, dijareja, infekcija usne šupljine i slično.Zdravstvena njega bolesnica s karcinom dojke je vrlo složen i zahtjevan proces koji svaka medicinska sestra mora usavršiti. Ona mora posjedovati specifična znanja i vještine kako bi bolesnici pružila svu potrebnu pomoć. Medicinska sestra je neprestano uz bolesnicu i pruža joj potrebnu pomoć (fizičku, psihičku, edukacijsku) bilo da je ishod bolesti povoljan (izlječenje i oporavak) ili nepovoljan (olakšavanje posljednjih trenutaka palijativna skrb). (3) |