Posljednjih godina sve više se susrećemo s palijativnim pacijentima koji boluju od neizlječivih i progresivnih bolesti te je i sve veća potreba za njihovim zbrinjavanjem. U radu je opisano što je palijativna skrb, tko su palijativni pacijenti i koji su najčešći problemi tih pacijenata. Ukratko je dat prikaz organizacije palijativne skrbi u Hrvatskoj i nekim zemljama Europe i svijeta te je istaknuta važnost i prepoznatljivost organizacije palijativne skrbi u Krapinsko-zagorskoj županiji. Hitna medicinska služba Krapinsko –zagorske županije zbrinjava palijativne pacijente kada im je neposredno ugrožen život, ali i isto pomaže u rješavanju ostalih simptoma i stanja vezanih uz njihove osnovne bolesti. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 01.09. 2015. do 01. 03. 2016. godine u Zavodu za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije. Cilj istraživanja ovog rada bio je utvrditi koliko je provedeno intervencija pri palijativnom pacijentu u odnosu na ostale intervencije u tom periodu, koji su najčešći razlozi poziva palijativnog pacijenta, te sam ishod zbrinjavanja tj. da li pacijent zbrinut u kući ili vožen u bolnicu. Rezultati istraživanja pokazali su da je u šestomjesečnom razdoblju Zavod za hitnu medicinu Krapinsko –zagorske županije imao ukupno 4988 intervencija, a od toga 177 intervencija bilo je pri palijativnim pacijentima ili 3.6%. Utvrđeno je da palijativni pacijenti trebaju pomoć hitne medicinske službe najčešće u svrhu rješavanja boli, otežanog disanja, mučnine i povraćanja, promjene urinarnog katetera, te općeg lošeg stanja. Veći dio tih pacijenata zbrinut je u kući, dok je samo manji dio vožen u bolnicu i to su uglavnom pacijenti s padovima i lomovima te neka teža stanja koja hitna medicinska služba nije mogla zbrinuti na terenu.