Društveni mediji je pojam koji se po prvi puta upotrijebio 1994. godine, a istovremeno su razvijane prve platforme društvenih medija koje sada ĉine neizostavnu komponentu ţivota ĉovjeka. Najĉešći razlozi korištenja društvenih medija su komunikacija s ĉlanovima obitelji, prijateljima i javna interakcija s drugim korisnicima mreţe. Primjena i funkcija društvenih medija je široka, no prvenstveno se povezuje s olakšavanjem socijalizacije izmeĊu svih korisnika. Društveni mediji u kontekstu zdravlja definiraju se kao alat za zdravstvene intervencije, kampanje, obrazovanje, uspostavljanje kontrole te promicanje zdravlja i promjene ponašanja. Koriste se od strane pacijenata i zdravstvenih djelatnika. U korelaciji s porastom uĉestalosti korištenja društvenih medija sve je izraţeniji njihov negativan utjecaj na fiziĉko i mentalno zdravlje. Društveni mediji pomaţu jaĉanju odnosa, a svaka platforma nudi vlastiti skup praksi interakcije koje se šire i razvijaju, a povezane su s društvenim i kulturnim kontekstima. Imaju izravan utjecaj na zdravlje i dobrobit ljudi, koji se najĉešće povezuje s negativnim posljedicama pretjeranog korištenja društvenih mreţa i naĉina na koji se koriste. Utjecaj društvenih medija na mentalno zdravlje mladih povezuje se s utjecajem višestrukih ĉimbenika, ukljuĉujući koliĉinu vremena koje provode na platformama, vrstu sadrţaja i interakcija te stupanj utjecaja korištenja društvenih medija na svakodnevne aktivnosti. Negativni uĉinci društvenih medija povezani su s poremećajem percepcije izgleda tijela, poremećajem ponašanja, strah od propuštanja objava, smanjenom subjektivnom dobrobiti, smanjenim zadovoljstvom ţivotom i ovisnosti o društvenim medijima. Korištenje društvenih medija povezano je s razvojem depresije i anksioznosti, niskim samopoštovanjem i poremećajem svakodnevnog funkcioniranja Korištenje društvenih medija razliĉito utjeĉe na svaku osobu, a razina negativnih utjecaja ovisi o njihovim individualnim ranjivostima i vrijednostima, koje su oblikovane društvenim i kulturnim normama.