Humor ima višestruke uloge u našim životima. Situacije u kojima je uključen humor povezane su s nekom vrstom osmijeha ili smijanja, a u prirodi ljudi je da nas socijalno više privlače pojedinci koji su nas u stanju zabaviti. Smisao za humor i duhovitost također može održavati komunikacijske i socijalne vještine te osobe. Svrha ovog rada bila je ustanoviti kako se koristi humor na radnom mjestu i procijeniti razinu optimizma djelatnika s obzirom na mjesto rada, dob i godine staža. Bavili smo se i odnosom humora i zadovoljstva poslom među djelatnicima te smo istražili razinu optimizma na radnom mjestu u odnosu na podršku nadređenih u korištenju humora. U istraživanju je sudjelovalo 133 sudionika koji su ispitani putem anonimne ankete podijeljene na bolničkim odjelima sisačke opće bolnice. 105 sudionika je ženskog spola, a 18 muškog spola. Koristili smo Upitnik o humoru na radnom mjestu (HCQ, engl. Humor Climate Questionnaire) iz 2014. godine autora Cann, Watson i Bridgewater, koji sadrži 20 čestica, te Skalu optimizma-pesimizma (O-P skalu iz 1999. godine autora Zvjezdana Penezića). Rezultati pokazuju da među djelatnicima prevladava optimizam, pozitivan humor te da postoji značajna razlika između ambulanti, odjela i JIL-a, te među starijim i mlađim djelatnicima. Pokazalo se kako su djelatnici u ambulantama, starije dobi u odnosu na prosjek dobi na odjelima i JIL, te s više staža, pozitivnijeg stava prema radnom mjestu uz bolju podršku nadređenih. Koriste više humora u svakodnevnom radu što i pridonosi boljem ozračju.