prikaz prve stranice dokumenta Laboratorijska dijagnostika celijakije
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Laboratorijska dijagnostika celijakije
2024. urn:nbn:hr:139:577646
Igrec, Elena
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Igrec, E. (2024). Laboratorijska dijagnostika celijakije (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:577646

Igrec, Elena. "Laboratorijska dijagnostika celijakije." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:577646

Igrec, Elena. "Laboratorijska dijagnostika celijakije." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:577646

Igrec, E. (2024). 'Laboratorijska dijagnostika celijakije', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 21.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:577646

Igrec E. Laboratorijska dijagnostika celijakije [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2024 [pristupljeno 21.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:577646

E. Igrec, "Laboratorijska dijagnostika celijakije", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:577646

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:577646
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovLaboratorijska dijagnostika celijakije
AutorElena Igrec
MentorDomagoj Caban (mentor)
Član povjerenstvaAna Mustapić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDomagoj Caban (član povjerenstva)
Član povjerenstvaBožena Šarčević Weitner (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2024-09-17, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Biokemija i molekularna biologija
Sažetak
Celijakija ili glutenska enteropatija jest bolest koja se javlja kod genetski predisponiranih ljudi, a očituje se nakon ingestije glutena imunološkom reakcijom na glijadinski fragment glutena. Imunološki odgovor potiče upalnu reakciju te dovodi do atrofije crijevnih resica koje su važne za apsorpciju hranjivih tvari. Bolest se javlja u 1 % svjetske populacije i može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, mogu biti intestinalni, no bolest se sve više... Više prezentira atipičnim kliničkim slikama ili su bolesnici asimptomatski. Neki od simptoma su nadutost i bol u trbuhu, kroničan zatvor ili proljev, anemija, glavobolje i mnogi drugi. U dijagnostici celijakije važno je pratiti pet ključnih koraka: klinička sumnja na celijakiju, serološki testovi, patohistološka analiza sluznice tankog crijeva, genska analiza DQ2DQ8-heterodimera te pozitivan klinički odgovor na bezglutensku prehranu. Serološki testovi rade se iz uzorka plazme kao neinvazivna metoda otkrivanja antitijela na tkivnu transglutaminazu, endomizijska antitijela i antitijela na deamidirane glijadinske peptide. Patohistološka analiza sluznice tankog crijeva zlatni je standard u dijagnostici celijakije, provodi se endoskopijom i preporuča se uzeti četiri do šest uzorka bioptata. Danas su razvijene razne endoskopske metode i tehnike koje pomažu lakšem dijagnosticiranju. Kako je celijakija genetska bolest, u dijagnostici se radi i HLA tipizacija HLA-DQ2 i HLA-DQ8 heterodimera koji su odgovorni za ispoljavanje bolesti. Jedini lijek koji je, za sada, djelotvoran je doživotno pridržavanje bezglutenske dijete što znači izbacivanje glutena iz prehrane, što najčešće znači izbacivanje žitarica poput pšenice i svih njenih varijacija, ječma, zobi. Što se praćenja bolesti tiče, nakon dijagnosticiranja celijakije potrebno je posjetiti liječnika za tri do šest mjeseci od postavljanja dijagnoze, a zatim raditi redovne godišnje kontrole da se dobije uvid u opće stanje bolesnika te uvid u to pomaže li mu bezglutenska dijeta. U novije vrijeme ispituje se još jedna mogućnost liječenja budući da su znanstvenici otkrili novo antitijelo koje bi moglo spriječiti imunološki odgovor u doticaju bolesnika s glutenom bez da ono utječe na ostatak imunološkog sustava, no za to se tek provodi prvo kliničko istraživanje. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:577646
Studijski programNaziv: Medicinsko laboratorijska dijagnostika
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: prijediplomski
Akademski / stručni naziv: prvostupnik (baccalaureus) medicinsko-laboratorijske dijagnostike (bacc. med. lab. diagn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-09-20 09:28:26
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.