U početnom djelu rada prikazane su najčešće kardiološke bolesti koje zahtijevaju kirurško liječenje. U toj skupinu bolesti najviše su zastupljene bolesti koronarnih arterija koje nastaju kada koronarne arterije koje opskrbljuju srčani mišić krvlju, postanu sužene ili blokirane zbog posljedica nakupljanja plaka na unutarnjim zidovima arterija, poznato kao ateroskleroza. Slijede bolesti srčanog zaliska koje se odnose na različite poremećaje u strukturi i funkciji srčanih zalistaka, njihov nepravilan rad izaziva da manjak krvi izlazi iz srca u ostatak tijela. Aritmije su poremećaji ritma srca, što znači da srce može kucati prebrzo, prepolako ili nepravilno. Aneurizma je patološko proširenje dijela stijenke krvne žile što može dovesti do unutarnjeg krvarenja i ozbiljnih komplikacija. U preoperativnoj pripremi fizioterapeutski postupci su usmjereni na optimizaciju fizičke kondicije, smanjenje rizika od komplikacija, poboljšanje funkcionalnosti i pripremu bolesnika za što brži i uspješniji oporavak. Preoperativni tretman obično uključuje aerobne vježbe za poboljšanje kardiorespiratorne izdržljivosti, vježbe snage za jačanje mišića, vježbe disanja za poboljšanje ventilacijske funkcije pluća te vježbe mobilizacije i poboljšanje pokretljivosti. Nakon operativnog zahvata pristupa se rehabilitaciji bolesnika koja se odvija u više faza. Započinje se akutnom i ranom postakutnom hospitalnom fazom rehabilitacije kada se u jedinici intenzivnog liječenja pokušava što prije vertikalizirati bolesnika te krenuti s mobilizacijom budući da prolongirana nepokretnost u krevetu uzrokuje nakupljanje sekreta u plućima, upalu pluća, duboku vensku trombozu, mišići postaju slabiji i dolazi do kontraktura zglobova. Tijekom rane faze rehabilitacije koriste se vježbe disanja i tehnike čišćenja sekreta. Potom slijedi mobilizacija bolesnika koja uključuje izvođenje pasivnih i aktivnih pokreta uz progresivno opterećenje kako bi bolesnik bio sposoban započeti s pripremama za sjedenje i ustajanje do rezultata hodanja.