Profesionalno izgaranje predstavlja prijetnju zdravlju zdravstvenih djelatnika i može dovesti do depresije, povećanog rizika od samoubojstva, osobnog nezadovoljstva i kompromitirane skrbi za pacijente. Zdravstveni djelatnici skloni sagorijevanju mogu manje reagirati na potrebe pacijenata, dok skrb o pacijentima zahtijeva izuzetan oprez, a mala pogreška može dovesti do ozbiljnih rizika. Među svim zanimanjima, medicinske sestre/tehničari i liječnici su skloniji sagorijevanju zbog njihove jedinstvene interakcije s pacijentom, što je velika briga s obzirom na prirodu njihova posla. Cilj ovog istraživanja je utvrditi kakva je profesionalna kvaliteta života zdravstvenih djelatnika u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu Kliničke bolnice Sveti Duh te procijeniti stupanj izgaranja na poslu. U istraživanju je sudjelovalo 50 ispitanika oba spola, zdravstvenih djelatnika OHBP-a Kliničke bolnice Sveti Duh. U istraživanju je korištena Skala za ispitivanje profesionalne kvalitete života te Oldenburški upitnik izgaranja. Analizom profesionalne kvalitete života zdravstvenih djelatnika, uočeno je visoko zadovoljstvo zbog suosjećanja i osjećaj uspješnosti u pomoći drugima, što može ublažiti rizik od izgaranja. Međutim, izgaranje je često prisutno u obliku visoke iscrpljenosti i otuđenosti, što je povezano s većom sekundarnom traumatizacijom. Spolne razlike su se očitovale samo u većem emocionalnom utjecaju patnje pacijenata na žene, dok dobne razlike nisu bile značajne osim u sklonosti mlađih zdravstvenih djelatnika izgaranju. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na važnost kontinuiranog praćenja i poticanja pozitivnih stavova i emocionalnog blagostanja zdravstvenih djelatnika u radnom okruženju. Razumijevanje njihovih osjećaja i mišljenja ključno je za oblikovanje rukovođenja i prakse koje podržavaju njihovu dobrobit i produktivnost na radnom mjestu.