Lijekovi su tvari koje se koriste za liječenje ljudi, a mogu biti ljudskog, životinjskog, biljnog ili kemijskog podrijetla. Postoje različiti oblici lijekova, različiti načini korištenja i razni čimbenici koji utječu na njihovo djelovanje. Sastoje se od djelatne i pomoćne tvari koje međusobno djeluju, a te interakcije mogu biti fizikalne, kemijske i biofarmaceutske. Kako bi se provjerila sigurnost lijekova i našla prava terapija za pacijente, provode se klinička ispitivanja na lijekovima. Ona se sastoje od par faza kroz koje prikupljamo informacije o budućoj terapiji, rizicima i tome koliko lijek dobro djeluje. Iako lijekovi većinom pomažu ljudima, ponekad može doći do štetnih neželjenih reakcija. Kroz povijest se pokazalo kako zanemarivanje nuspojava može dovesti do velikih katastrofa, poput talidomidske katastrofe te incidenata s dietilstilbestrolom, rofekoksibom i cerivastatinom. Danas se ispitivanju lijekova pristupa puno ozbiljnije, pa tako imamo i manji broj povučenih lijekova. Do povlačenja dolazi ako je upitna sigurnost lijeka ili ako nema terapeutski učinak koji bi trebao. Prijavljivanje nuspojava ima važnu ulogu u prevenciji njih samih, a svatko od građana može prijaviti ako nešto neobično primijeti. Uz problem nuspojava, krivotvorenje lijekova je sve veći problem na svjetskoj razini, pa građani moraju biti oprezni kod kupovine lijekova preko internetskih stranica. Postoji i zajednički logo za internetske ljekarne koji omogućuje prepoznavanje ovlaštenih internetskih ljekarni. Mnoge hrvatske i europske institucije međusobno surađuju kako bi se spriječio promet krivotvorenih lijekova jer je najbitnije zaštititi zdravlje pacijenata. S obzirom na to da većina ljudi ima malu kućnu ljekarnu u kojoj se samo povećava količina lijekova, potrebno je na pravilan način odlagati lijekove kojima je istekao rok ili koji više nisu potrebni jer ako se odlažu u kućni otpad ili kanalizaciju mogu postati opasnost za ekosustav.