prikaz prve stranice dokumenta Rentgensko zračenje u dijagnostici
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Rentgensko zračenje u dijagnostici
2024. urn:nbn:hr:139:790666
Blaževski, Tin
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Blaževski, T. (2024). Rentgensko zračenje u dijagnostici (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:790666

Blaževski, Tin. "Rentgensko zračenje u dijagnostici." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:790666

Blaževski, Tin. "Rentgensko zračenje u dijagnostici." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:790666

Blaževski, T. (2024). 'Rentgensko zračenje u dijagnostici', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 12.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:790666

Blaževski T. Rentgensko zračenje u dijagnostici [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2024 [pristupljeno 12.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:790666

T. Blaževski, "Rentgensko zračenje u dijagnostici", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:790666

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:790666
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovRentgensko zračenje u dijagnostici
AutorTin Blaževski
MentorIvana Vrdoljak (mentor)
Član povjerenstvaIva Mrčela (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaIvana Vrdoljak (član povjerenstva)
Član povjerenstvaJosip Mamić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2024-09-03, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Fizika
Biofizika i medicinska fizika
Sažetak
1 Sažetak Rendgensko zračenje donijelo je revolucionarne i radikalne promjene u svijetu medicine. Ljudi su prvi put u povijesti dobili neinvazivan način pogleda u i kroz ljudsko tijelo. Relevantnost i važnost otkrića rendgenskog zračenja, kao i razvoj uređaja koji koriste rendgensko zračenje, dokazuju mnoge Nobelove nagrade dodijeljene zbog otkrića i razvoja rendgenskih uređaja. Ovim radom objasnit će se važnost rendgenskog zračenja u dijagnostici i medicini, a pobliže će se opisati način... Više nastajanja i korištenja istog. Postoji mnogo medicinskih uređaja koji se koriste rendgenskim zračenjem da bi obavili svoj dijagnostički posao. Svaki od njih ima posebnu namjenu i pogodniji je u određenoj situaciji. Zato je i važno obraditi najčešće korištene uređaje. Počevši od klasičnog rendgenskog uređaja i kompjutorizirane tomografije, preko specifičnijih uređaja poput mamografa i dijaskopije, sve do zubnih rendgenskih uređaja. Koliko god njihov razvoj bio različit i specifičan, i dalje je povezan komponentom rendgenskog zračenja. Pojavom konvencionalnog RTG uređaja službeno počinje era radiologije. Dijagnosticiranje jednostavnih i kompleksnih patologija više nije bio problem, a obzirom na brze dijagnoze i liječenje je moglo biti izvedeno brže i kvalitetnije. Dolazak kompjutorizirane tomografije napokon je omogućio još kvalitetniji prikaz unutarnjih struktura i organa tijela no problem za koji se još nije znalo bilo je veliko izlaganje zračenju. U budućnosti je to znatno sniženo razvojem detektora, multi-source CT uređaja i dodavanjem detektora. Rapidni razvoj tehnologije ekstremno je ubrzao razvoj svih rendgenskih uređaja. Digitalna radiografija koja je zamijenila filmove i danas napreduje i koristi se u praksi, te je stoga važno detaljnije ju obraditi i objasniti principe rada. Zbog povećanja dijagnostičke kvalitete i olakšavanja rada radiologa, koriste se kontrastna sredstva. Uloga kontrastnih sredstava je bolji prikaz i diferenciranje struktura koje su inače teže vidljive bez njihove primjene. Kod primjene kontrastnih sredstava vrlo je važno upoznati pacijentovo stanje, situaciju, oboljenja i alergije da bi se sa sigurnošću i bez očekivanih rizika moglo primijeniti kontrastno sredstvo. 2 U Republici Hrvatskoj provode se razni nacionalni programi screeninga tj. probira stanovništva od kojih se posebno ističe Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. On se izvodi mamografskim uređajem i donosi značajne pogodnosti za život i početak liječenja potencijalnih bolesnika. Pored svih koristi rendgenskog zračenja, ono donosi i potencijalne rizike uslijed suvišnog izlaganja. Da bismo mogli razumjeti rizike, važno je prvenstveno upoznati način rada i nastajanja rendgenskog zračenja, a zatim veličine koje opisuju izloženost kako pacijenata tako i profesionalno izloženih radnika. Ključno je znati kako je radnik dužan maksimalno zaštititi sebe i pacijenta, za što koristi razna zaštitna sredstva. Pored svih načina zaštite, prvenstveno se moraju pojasniti načela opravdanosti, optimizacije i ograničenja zračenja uz neizostavan ALARA princip. Cilj pisanja ovoga rada je obuhvatiti najbitnije dijelove rendgenskog zračenja, dijagnostike, zaštite i sigurnosti uz objašnjavanje važnosti i načina rada svakog pojedinog dijela. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:790666
Studijski programNaziv: Radiološka tehnologija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: prijediplomski
Akademski / stručni naziv: prvostupnik (baccalaureus) radiološke tehnologije (bacc. radiol. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-09-03 10:27:15
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.