Centralni venski kateteri su prijeko potrebni u liječenju kritično bolesnih pacijenata jer omogućuju izravan pristup intravaskularnom prostoru. Tijekom umetanja, održavanja i uporabe mogu se pojaviti mehaničke prepreke i komplikacije povezane s infekcijom. Infekcija katetera je najčešća komplikacija u pacijenata s centralnim venskim kateterom. Sepsa povezana s centralnim venskim kateterom produljuje vrijeme bolničkog liječenja i poskupljuje liječenje. Edukacija medicinskih sestara koje svakodnevno rade s centralnim venskim kateterom ima središnju ulogu u prevenciji infekcija povezanih s kateterom. Medicinska sestra koja poznaje potencijalne izvore kontaminacije, suvremene materijale za zbrinjavanje i provođenje zdravstvene njege mjesta insercije katetera te suvremena medicinska i zdravstvena njega pacijenta s postavljenim centralnim venskim kateterom može smanjiti učestalost infekcija katetera. Odabir odgovarajućeg mjesta insercije ključan je sprječavanju. Pregled literature ukazuje na to da je potključna vena povezana s najnižim stopama infekcije, a slijede je unutarnja vratna vena i bedrena vena. Međutim, pri donošenju odluke o mjestu insercije treba uzeti u obzir i druga razmatranja kao što su čimbenici specifični za pacijenta i profesionalna stručnost. Redovito praćenje i nadzor ključni su kada je u pitanju postavljanje centralnog venskog katetera. Implementacijom sustava kontinuiranog praćenja, zdravstveni djelatnici mogu pravovremeno prepoznati eventualne komplikacije koje se mogu pojaviti tijekom trajanja kateterizacije centralne vene. Smjerovi budućih istraživanja u poboljšanju postavljanja centralnih venskih katetera i smanjenju komplikacija uključuju istraživanje inovativnih tehnika i tehnologije, kao što je upotreba ultrazvuka kako bi se povećala točnost i smanjio rizik od pojave komplikacija.