Kolera je karantenska, akutna zarazna bolest tankoga crijeva kojoj je uzročnik toksigena bakterija Vibrio cholerae serogrupe O1 (biotip Klasični i El Tor) ili O139. Od 1817. godine dogodilo se sedam velikih pandemija kolere. Vrlo je važan javnozdravstveni problem koji uzrokuje znatan pobol, posebno u zemljama u razvoju. Svake godine iz različitih dijelova svijeta bilježe se mnoge epidemije kolere koje imaju negativan učinak na društvene i ekonomske uvjete u pogođenim zemljama. Diljem svijeta godišnje se dogodi nekoliko milijuna slučajeva kolere. Bolesnike s kolerom treba brzo pregledati i liječiti. Otprilike 10% osoba boluje od teške kolere, a ako se ne liječi 50% teških slučajeva je smrtonosno, dok pravilno liječenje i nadoknada tekućine smanjuju smrtnost na manje od 1%. Učestalost, ozbiljnost i trajanje infekcije kolerom razlikuju se i stalno se mijenjaju u različitim dijelovima svijeta. Bolest se prenosi pijenjem vode ili konzumiranjem hranom zaraženom bakterijom V. cholerae. Čimbenici okoliša kao što su klimatske promjene, temperatura i oborine igraju važnu ulogu u prijenosu kolere. Gustoća naseljenosti, urbanizacija i prenapučenost također utječu na prijenos kolere. Također je usko povezan s društvenim aspektima i aspektima ponašanja pojedinaca, kao i zajednica. Slučajevi kolere otkrivaju se na temelju kliničke sumnje u bolesnika koji imaju teški akutni vodenasti proljev, te je potrebno laboratorijski dokazati prisutnost patogena iz stolice ili rektalnog brisa oboljelog. Za prevenciju i kontrolu kolere potreban je integrirani, multisektorski program, osmišljen na intervencijama utemeljenim na dokazima. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Globalna radna skupina za kontrolu kolere (GTFCC) postavili su ambiciozan cilj eliminacije kolere do 2030. u visokorizičnim područjima.