Neurotrauma je ozljeda glave i/ili vratne kralježnice. Patologija ozljeda glave je kompleksna. Težina ozljede ovisi o vrsti, opsežnosti i anatomskoj lokaciji ozljede. Neurotrauma je uzrok iznenadne smrti u 1-2% ljudi. Neurotraume mogu biti primarne i sekundarne. Biomehanika primarnog oštećenja mozga povezana je sa odgovorom kostiju, mozga i krvnih žila na udar i inercijske sile. Sekundarne neurotraume uzrokuju odgođenu neuronsku reakciju, odnosno stanična oštećenja koja se razvijaju u razdoblju od nekoliko sati, dana ili tjedana od ozljede. Sekundarna neurotrauma je povezana sa neurokemijskim promjenama izazvanih traumom. Otvorene ozljede mozga su prekidi kontinuiteta lubanje uzrokovani metcima, oštrim predmetima ili jakom tupom silom. Zatvorene ozljede su bez prekida kontinuiteta tkiva i kosti lubanje, uzrokovane su udarcima od glavu. Često uzrokuju oštećenje krvnih žila i difuzne ozljede mozga. Česte vrste trauma mozga su: potres mozga, kontuzije mozga, difuzna aksonalna ozljeda mozga, hematom i prijelomi lubanje. Intervencije medicinske sestre-tehničara se temelje na procjeni pacijenta po ABC pristupu. Kada je osigurano adekvatno disanje i dobra cirkulacija bolesnika, radi se neurološka procjena na osnovu GCS. Glavna opasnost kod neurotrauma je ozljeda glave i kralježnice. Medicinska sestra asistira liječniku pri endotrahealnoj intubaciji i daje lijekove po odredbi liječnika. Medicinska sestra u izvanbolničkoj sredini treba pratiti bolesnikove vitalne znakove, uključujući tlak, saturaciju, temperaturu i puls. Medicinska sestra treba pratiti i ICP. Intervencije medicinskih sestara ovise o prisustvu vanjskih činitelja. Medicinska sestra osim praćenja vitalnih znakova i ICP-a prati opće stanje bolesnika. Intervencije medicinskih sestara temelje se na sprječavanju daljnjih komplikacija. Medicinske sestre trebaju imati znanja i vještina kako bi osigurale neurološku stabilnost pacijenata. Medicinska sestra procjenjuje pacijenta po ABCDE tehnici. Medicinska sestra procjenjuje vrijednosti GCS. Prema ABCDE tehnici medicinska sestra najprije provjerava dišni put, disanje, cirkulaciju, neurološki status i okolinu. Medicinska sestra procjenjuje jesu li dišni putevi slobodni, procjenjuje sigurnost dišnih puteva i stanje svijesti. Bolesnici koji su bez svijesti, sa GCS-om manjim od 8, potrebna je hitna intubacija. Medicinska sestra mjeri saturaciju uz pomoć pulsnog oksimetra. Hipoksija je povezana sa visokom smrtnosti. Medicinska sestra provjerava cirkulaciju, odnosno postoji li krvarenje i mjeri krvni tlak.