prikaz prve stranice dokumenta Je li stres povezan s zdravstvenim ponašanjem i zdravljem ljudi
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Je li stres povezan s zdravstvenim ponašanjem i zdravljem ljudi
2024. urn:nbn:hr:139:057086
Strenja, Magdalena
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Strenja, M. (2024). Je li stres povezan s zdravstvenim ponašanjem i zdravljem ljudi (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:057086

Strenja, Magdalena. "Je li stres povezan s zdravstvenim ponašanjem i zdravljem ljudi." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:057086

Strenja, Magdalena. "Je li stres povezan s zdravstvenim ponašanjem i zdravljem ljudi." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:057086

Strenja, M. (2024). 'Je li stres povezan s zdravstvenim ponašanjem i zdravljem ljudi', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 02.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:057086

Strenja M. Je li stres povezan s zdravstvenim ponašanjem i zdravljem ljudi [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2024 [pristupljeno 02.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:057086

M. Strenja, "Je li stres povezan s zdravstvenim ponašanjem i zdravljem ljudi", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:057086

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:057086
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovJe li stres povezan s zdravstvenim ponašanjem i zdravljem ljudi
AutorMagdalena Strenja
MentorDamir Lučanin (mentor)
Član povjerenstvaDamir Lučanin (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaZrinka Pukljak (član povjerenstva)
Član povjerenstvaOzren Rađenović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2024-07-08, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Sažetak
Stres je negativna pojava koja dovodi naš organizam u stanja disbalansa. Utječe na sve procese i sustave koji čine naš organizam. Premda je stres uglavnom negativna pojava, postoji i pozitivan stres koji za razliku od običnog stresa ima svoje benefite i pozitivne utjecaje na čovjeka. S obzirom da su svi sustavi našeg tijela pod utjecajem stresa, česta pojava su bolesti i poremećaji koji nastaju upravo kao posljedica prevelikog stresa. Stres utječe ne samo na tjelesno, nego i na mentalno... Više zdravlje, a kako će se pojedinac nositi sa stresom ovisi o raznim karakteristika koje čine tu osobu. Neće svaka osoba jednako reagirati u stresnim situacijama, pa tako neće ni sve metode za ublažavanje stresa biti jednako djelotvorne. Stres utječe i na zdravstveno ponašanje osobe. Zdravstveno ponašanje obuhvaća svako ono ponašanje koje ima svoju poveznicu sa samim zdravljem. Normalno zdravstveno ponašanje obuhvaća redovitu tjelovježbu, redovit odlazak k liječniku, zdravu prehranu, dovoljnu količinu sna, izbjegavanje alkohola i psihoaktivnih tvari i sl. Pod utjecajem stresa veće su šanse da zdravstveno ponašanje prijeđe u rizično. Naime, stres budi neugodna čuvstva kod ljudi, a kako bi se što lakše nosili s njima, ljudi zanemare pozitivno zdravstveno ponašanje. Međutim, zdravstveno ponašanje ne mora biti uvjetovano samo stresnim situacijama u kojima smo se zatekli, već može biti posljedica brojnih čimbenika među kojima su i karakterne crte osobe. Ne postoji univerzalno rješenje za rješavanje stresa i kontrolu zdravstvenog ponašanja, ali postoje određene metode koje olakšavaju borbu sa stresom. Naime, u procesu nošenja sa stresom, veliku ulogu može imati okruženje te količina podrške koju dobivamo od okoline. Međutim, neke osobe kojima takav pristup nije od značajne koristi, oslonit će se na samokontrolu ili će se obratiti stručnijim osobama i pomoć potražiti na drugačiji način. S obzirom na stresnu svakodnevnicu, vrlo je potrebno naučiti kontrolirati neugodne emocije, kako ne bismo trpjeli posljedice prevelikog stresa i u konačnici ugrozili svoje zdravlje te kako bi nam svakodnevni život bio kvalitetniji. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:057086
Studijski programNaziv: Fizioterapija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: prijediplomski
Akademski / stručni naziv: prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus) fizioterapije (bacc. physioth.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-07-10 09:09:47
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.