Prijelom bedrene kosti spada u este i tebke ozljede kobtanog sustava. Uzrok takvih prijeloma je intenzivno vanjsko optereenje bedrene kosti, najebe uzrokovano padom osobe. Uestalije se javlja kod osoba starije životne dobi iznad 60 godina te je jedan je od najebih uzroka hospitalizacije starijih osoba i pogoduje poveanju morbiditeta i mortaliteta te životne dobi. Kod mlađih osoba nastaje kao posljedica jakog, izravnog udaraca na predio bedrene kosti uslijed određene traume (pad s visine, prometna nesrea). Klinika slika prijeloma ovisi o vrsti i mjestu prijeloma. Bolnost ozlijeđenog ekstremiteta prisutna je kod svih vrsta prijeloma i najizraženija je u prvih nekoliko sati. Nakon sat ili dva dolazi do pojave edema koje se tijekom 24 sata postepeno povlai. Ukoliko je prijelom izraženiji uz bol te skraivanje ozlijeđenog uda mogue je i obilnije unutarnje krvarenje uzrokovano pomakom fragmenta slomljene kosti. Znakovi koji sigurno upuuju na prijelom su bol, patolobka gibljivost, deformitet i krepitacije, dok uz prisutnost boli i otekline na mjestu djelovanje vanjske sile ne moraju znaiti da je doblo do prijeloma. Kako bi se potvrdila i utvrdila vrsta i dijagnoza nastala traumom potrebno je uz fizikalni pregled i anamnezu bolesnika napraviti i radiolobku obradu. Osnovna rendgenska pretraga je RTG kuka i natkoljenice, a kod težih prijeloma s pomacima, preporuuje se kompjuterizirana tomografija (CT) te magnetna rezonanca (MR). Lijeenje može biti konzervativno ili kirurbko, a ovisi o stanju bolesnika, vrsti prijeloma i dostupnosti određene opreme. Zdravstvena skrb takvih bolesnika uz primjereno lijeenje zahtijeva adekvatnu sestrinsku skrb i rehabilitaciju. Prijelomi bedrene kosti uglavnom se događaju u starijoj životnoj dobi tako da je zdravstvena skrb osim skrbi o rani, mobilizaciji i rehabilitaciji bolesnika sadrži i sastavnice gerijatrijske skrbi. S obzirom da je starija životna dob obilježena dodatnim kroninim kormobiditetima uz skrb o trenutnoj ozljedi potrebna je dobra sestrinska procjena i usmjeravanje intervencija opem funkcioniranju bolesnika. Medicinska sestra kao dio zdravstvenog tima skrbi za bolesnika tijekom svih faza njegova lijeenja i dijagnostike obrade. Najvibe vremena provodi s bolesnikom i uglavnom je prva koja primjeuje njegove potrebe, mogunosti ali i ogranienja. Pruža skrb u predoperativnom, intraoperativnom te postoperativnom periodu Osnovni ciljevi sestrinske skrbi usmjereni su primjerenoj predoperativnoj pripremi, osiguravanju sigurnosti tijekom intraoperativnog perioda, prepoznavanju i ublažavanju moguih potebkoa i komplikacija u postoperativnom periodu uz sudjelovanje u mobilizaciji i rehabilitaciji bolesnika te edukaciju samog bolesnika i njegove obitelju o nastavku daljnjeg zbrinjavanja. Svojim znanjem i vjebtinama tijekom procesa lijeenja i rehabilitacije medicinska sestra/tehniar uvelike doprinosi bržem i kvalitetnijem oporavku bolesnika.