SAŽETAK Stanične komponente krvi čine oko 40 do 45% ukupnog sastava krvi i prema njihovoj građi i funkciji možemo ih podijeliti na eritrocite, leukocite i trombocite. Krvne stanice stvaraju se i sazrijevaju iz hematopoetskih matičnih stanica, u krvotvornim organima poput koštane srži, procesom koji nazivamo hematopoeza. Erirociti ili crvene krvne stanice sadrže hemoglobin i glavna funkcija im je transport i prijenos plinova kisika i ugljikovog dioksida krvlju, od pluća do tkiva i obratno. Proizvodnja eritrocita regulirana je oksigenacijom tkiva i hormonom eritropoetinom, koji se većinski sintetizira u bubrezima. Pad u broju eritrocita ili njihovom sadržaju hemoglobina označava niz poremećaja koje zovemo anemijama. Bijele krvne stanice ili leukocite prepoznajemo prema njihovoj funkciji obrane organizma i djelovanju u imunosnom odgovoru na strane čimbenike u tijelu. Možemo ih podijeliti na polimorfonuklearne granulocite: neutrofile, eozinofile i bazofile, te na mononuklearne agranulocite: monocite i limfocite. Neutrofili i monociti imaju sposobnost fagocitoze kojom uništavaju patogene, dok eozinofili i bazofili sudjeluju u alergijskim reakcijama i imaju ulogu u parazitološkim infekcijama. Veliku važnost u stečenom imunosnom odgovoru imaju limfociti koje prema njihovim funkcijama dijelimo na limfocite B i limfocite T. Pojam leukopenija označava smanjen broj leukocita, a leukocitoza povišen broj leukocita u krvi. Maligno stanje u kojem se povećano proizvodi velik broj abnormalnih bijelih krvnih stanica nazivamo leukemija. Trombociti ili krvne pločice stanični su fragmenti nastali odvajanjem od megakariocita. Najbitniji su sudionici u procesu hemostaze, tako što brojnim mehanizmima zacjeljuju rane i popravljaju štetu koja svakodnevno nastaje na stijenkama krvnih žila. Trombocitopenija je definirana smanjenim ukupnim brojem trombocita u krvi. Neželjenim zgrušavanjem krvi nastaju krvi ugrušci i patološko stanje koje se naziva tromboza.