Upalne bolesti miokarda, poznatije kao miokarditis, predstavljaju skupinu složenih i potencijalno po život opasnih stanja koja zahvaćaju mišićni sloj srca, miokard. Uzroci miokarditisa su razni patološki procesi. Virusne infekcije, poput onih uzrokovanih enterovirusima, adenovirusima i parvovirusom B19, među najčešćim su okidačima. Osim toga, bakterijske, gljivične i parazitske infekcije, kao i autoimuni poremećaji i reakcije preosjetljivosti, također mogu potaknuti upalu u srcu. Imunološki odgovor igra značajnu ulogu u patogenezi miokarditisa. Kada se imunološke stanice aktiviraju i infiltriraju u miokard kako bi se borile protiv uzročnika upale, može doći do kolateralne štete na srčanim stanicama, što rezultira ozljedom tkiva i disfunkcijom. Klinička slika miokarditisa uvelike varira, a dijagnosticiranje stanja može biti izazovno. Blagi slučajevi mogu se pojaviti sa simptomima sličnim gripi, kao što su umor i vrućica, što može navesti na pogrešnu dijagnozu. U težim slučajevima, pacijenti mogu osjetiti bol u prsima, otežano disanje, lupanje srca i znakove zatajenja srca. Miokarditis može biti i asimptomatski, a njegova prisutnost može se otkriti samo slučajno tijekom medicinske procjene iz drugih razloga. Točna i pravovremena dijagnoza ključna je za odgovarajuće liječenje i terapiju. Kako bi se miokarditis potvrdio, liječnici koriste kombinaciju različitih laboratorijskih testova i tehnika snimanja kao što su ultrazvuk, magnetska rezonancija srca i endomiokardijalne biopsije. Miokarditis može imati značajne posljedice na srčanu funkciju, kao i na rad cjelokupnog krvožilnog sustava što može značajno utjecati na rad svih organa u tijelu. Uz stalna istraživanja i napredak u dijagnostičkim alatima i terapijskim strategijama, postoji nada za bolje ishode i svjetliju budućnost za pojedince pogođene ovim zagonetnim upalnim bolestima srca.