SAŽETAK Demencija je danas ogroman globalni javnozdravstveni problem, a najčešći uzrok demencije je Alzheimerova bolest. Poznato je više rizičnih čimbenika za razvoj Alzheimerove bolesti, a to su dob, spol, specifične traume glave, životni stil te pozitivna obiteljska anamneza. Ono što se također povezuje s povećanim rizikom za razvoj Alzheimerove bolesti je i poremećen metabolizam kolesterola, odnosno prisutnost specifičnih polimorfizama gena koji kodiraju komponente lipoproteina važne za transport kolesterola (APOE). Nosioci apoE4 izoforme imaju znatno povećan rizik razvoja Alzheimerove bolesti, dok visoka koncentracija serumskog kolesterola povećava rizik ne samo za Alzheimerovu, već i niz drugih bolesti. Za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti kao i za njihove članove obitelji dobivanje dijagnoze je traumatično iskustvo. Zdravstveno osoblje bi stoga trebalo pružiti odgovore na sva pitanja oboljeloj osobi i njihovim obiteljima kako bi im olakšali prilagodbu na novonastalu situaciju. Medicinske sestre su suštinski prve kojima se oboljeli i obitelj obrate i podjele s njima njihove brige i strahove. Medicinska sestra treba pružiti podršku i usmjeriti ih na savjetovališta i udruge specijalizirane za Alzheimerovu bolest. Alzheimerova bolest se ne može spriječiti, ali svakako se može smanjiti rizik i usporiti progresija promjenom određenih životnih navika. Ovaj završni rad opisuje dosadašnja saznanja o povezanosti promjena u metabolizmu kolesterola s Alzheimerovom bolesti. Patobiološku ulogu apoE u razvoju Alzheimerove bolesti možemo promatrati kroz njegovu interakciju s peptidom Aβ i s proteinom tau, kroz njegovu ulogu u neuroinflamaciji, deregulaciji lipidnog metabolizma, ili kroz njegovu ulogu u vaskularnoj disfunkciji i integritetu krvno-moždane barijere. Međutim, čak i uz prisutnost određenih genskih polimorfizama i pozitivnu obiteljsku anamnezu, promjenom životnih navika (primjerice prehrana, fizička aktivnost, prestanak pušenja) možemo odgoditi razvoj Alzheimerove bolesti kao i usporiti njenu progresiju, odnosno direktno utjecati na koncentracije kolesterola u organizmu i na njegove interakcije sa stanicama koje čine krvno-moždanu barijeru, s amilodinim plakovima i proteinom tau. U ovom radu se također navode najnovije preporuke o promjeni životnog stila koje mogu značajno usporiti razvoj Alzheimerove bolesti.