SAŽETAK Lokomotorni sustav ili mišićno-koštani sustav čovjeku osigurava potrebnu potporu i stabilnost te omogućuje pokretanje. Čine ga tri sustava: koštani, zglobni i mišićni sustav. Koštani sustav je većinom zaslužan za stabilnost i zaštitu, dok zglobni i mišićni sustavi omogućuju pokretljivost. Zglob koljena zajedno čine femorotibijalni i femoropatelarni zglobovi. Koljeno svrstavamo u sinovijalne zglobove u kojima su moguće kretnje u sagitalnoj i transverzalnoj ravnini. Mogući pokreti u zglobu su: fleksija, ekstenzija, vanjska i unutarnja rotacija. Rotacije je moguće izvesti samo pri savijenom koljenu i pasivno izvedeni pokreti imaju veći raspon pokreta u odnosu na aktivno izvedene pokrete. U većini pokreta sudjeluju mišići prednje i stražnje strane natkoljenice. Osim pokreta, mišići daju dinamičku stabilnost koljenu, posebice m. quadriceps femoris. Za pasivnu stabilnost u zglobu koljena zaduženi su ligamenti, menisci i zglobna tijela. Prednji i stražnji križni ligamenti sprječavaju pretjerano anteriornu ili posteriornu translaciju tibije, dok medijalni i lateralni kolateralni ligamenti pružaju otpor varusnim i valgusnim silama. Menisci su zaslužni za prijenos opterećenja i smanjenja trenja. Kvalitetnu krvnu opskrbu koljena osiguravaju genikularne arterije koje nastaju anastomozom grana poplitealne arterije, a potrebnu inervaciju omogućuju genikularni živci nastali kao ogranci pripadajućih živaca. Zbog velikog broja struktura koje ga čine, koljeno je podložno velikom broju različitih ozljeda, a gotovo polovina ozljeda u sportu povezana je s koljenom. Važno je što prije dijagnosticirati ozljedu. Dijagnozu započinjemo s anamnezom, zatim provodimo inspekciju, palpaciju i mjerimo opseg pokreta. Za procjenu stabilnosti koristimo odgovarajuće kliničke testove. Ako postoji nejasnoća, može se još obaviti magnetska rezonanca, artroskopija ili rendgen. Vrsta liječenja bilo to konzervativnim ili operativnim putem ovisit će o nekolicini čimbenika.