prikaz prve stranice dokumenta Osnovni postupci održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Osnovni postupci održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora
2023. urn:nbn:hr:139:564462
Dragija, Domagoj
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Dragija, D. (2023). Osnovni postupci održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:564462

Dragija, Domagoj. "Osnovni postupci održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:564462

Dragija, Domagoj. "Osnovni postupci održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:564462

Dragija, D. (2023). 'Osnovni postupci održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 02.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:564462

Dragija D. Osnovni postupci održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2023 [pristupljeno 02.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:564462

D. Dragija, "Osnovni postupci održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:564462

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:564462
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovOsnovni postupci održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora
AutorDomagoj Dragija
MentorBoris Ilić (mentor)
Član povjerenstvaBoris Ilić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaIrena Kovačević (član povjerenstva)
Član povjerenstvaOzren Rađenović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2023-09-15, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Hitna medicina
Sažetak
Srčani zastoj jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu, a unatoč nebrojenim inicijativama, ukupno preživljenje ostaje ispod 12%. Svake minute odgođene defibrilacije i izostanka kardiopulmonalne reanimacije (KPR), vjerojatnost preživljavanja smanjuje se za 7 do 10%. Ukoliko se odmah provede KPR i defibrilacija, vjerojatnost preživljavanje opada samo za 3-4% po minuti. KPR spasioca potencijalno može udvostručiti stope preživljavanja kod osoba s izvanbolničkim srčanim zastojem, a što je još... Više važnije, udvostručuje se stopa neurološki intaktnog preživljavanja. Za poboljšanje ishoda izvanbolničkog srčanog zastoja, neophodne je obuka volontera, odnosno opće populacije. Uz različite obrazovne koncepte i brojne kampanje podizanja svijesti koje su usmjerene široj javnosti, neka najnovija dostignuća koja se tiču naprednih terapijskih mogućnosti usredotočuju se na neinvazivne strategije i pristupe KPR-a. Poznato je da održavanje ciljanog krvnog tlaka tijekom srčanog zastoja i nakon povratka spontane cirkulacije utječe na stope preživljavanja. U povratku spontane cirkulacije, kompresije prsnog koša i njezine kvalitete ključne su odrednice za preživljavanja u srčanom zastoju. Srčane aritmije poput ventrikulske fibrilacije i ventrikulske tahikardije bez pulsa mogu biti uzrok naglog srčanog zastoja koje onemogućavaju neophodnu cirkulaciju i adekvatan srčani minutni volumen, a vremenom se pogoršavaju do ritmova koji se ne mogu defibrilirati. Najučinkovitija metoda za prekid takve patologije jest defibrilacija. Bilo je potrebno nekoliko desetljeća da se razvije pokretan defibrilacijski model koji će moći koristiti i laici. Tako se danas, na javna mjesta postavljaju automatski vanjski defibrilatori (AED) dostupni laicima. AED uređaji prvi puta su stavljeni na raspolaganje javnosti 1980. godine. AED je uređaj koji samostalno analizira pacijentov srčani ritam te isporučuje šok u slučaju aritmije prilikom čega električna struja kroz miokard depolarizira mišić i vraća normalni sinusni ritam. Sofisticiranost AED uređaja pruža visoke standarde u procjeni patoloških srčanih ritmova s osjetljivošću s više od 95%. većina AED uređaja dizajnirani su za javnu upotrebu te uključuju slušne i vizualne znakove koji vode korisnika kroz korake KPR-a. Uzimajući u obzir navedeno, potrebno je i dalje razvijati strategije edukacije šire javnosti za korištenje AED uređaja kao mjeru koja doprinosi prekidanju patoloških srčanih ritmova te uspostavi što bržeg oporavka spontane cirkulacije. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:564462
Studijski programNaziv: Fizioterapija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizioterapije (bacc. physioth.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-09-21 06:00:49
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.