prikaz prve stranice dokumenta Sideropenična anemija
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Sideropenična anemija
2023. urn:nbn:hr:139:520116
Kocmanić, Sara
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Kocmanić, S. (2023). Sideropenična anemija (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:520116

Kocmanić, Sara. "Sideropenična anemija." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:520116

Kocmanić, Sara. "Sideropenična anemija." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:520116

Kocmanić, S. (2023). 'Sideropenična anemija', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 15.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:520116

Kocmanić S. Sideropenična anemija [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2023 [pristupljeno 15.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:520116

S. Kocmanić, "Sideropenična anemija", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:520116

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:520116
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovSideropenična anemija
AutorSara Kocmanić
MentorMarijo Vodanović (mentor)
Član povjerenstvaMarijo Vodanović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaKoraljka Gojčeta (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvana Vidović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2023-09-12, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Interna medicina
Sažetak
Sideropenična anemija je najčešći oblik anemije koji se pojavljuje u svijetu. Čak 30% ljudi na svijetu boluje od ove bolesti. Nastaje zbog manjka željeza u organizmu što za posljedicu ima poremećaj u sazrijevanju eritrocita jer je željezo važan element u procesu eritropoeze ali manjak željeza može biti prisutan i bez anemije (1). Cilj je ovog diplomskog rada istaknuti važnost pravovremenog prepoznavanja svih dobnih skupina koji su pod povećanim rizikom od manjka željeza te pojedine skupine... Više bolesnika (kronična bubrežna bolest) koji osim sideropenije imaju i druge uzroke anemije. Manjak željeza može biti apsolutni i funkcionalni. Kod apsolutnog manjka rezerve željeza su u potpunosti ispražnjene što najbolje pokazuje niska koncentracija serumskog željeza, porast TIBC-a i UIBC-a te feritina. Snižene su i eritrocitne konstante, MCV i MCH, koje su pouzdano mjerilo ako se isključi hemoglobinopatija i anemija pri kroničnoj bolesti. Kod funkcionalnog manjka željeza snižena je zasićenost transferina (omjer željeza i TIBC-a < 20%) dok je feritin uredan ili čak povišen, i u tim situacijama feritin je biljeg upalnog odgovora, primjerice u kroničnim i upalnim bolestima. Željezo se ne doprema u koštanu srž gdje je najveća potreba za njim (ugradnja u hemoglobin). Kod sideropenične anemije javljaju se simptomi koji su posljedica hipoksije poput (umora, smanjene koncentracije, opće slabosti, bljedila kože i sluznica krhkost noktiju, kose, ubrzan rad srca, te bolesnici često puta posjećuju liječnike drugih specijalnosti prije nego što se dijagnosticira i započne adekvatno liječenje manjka željeza). U dijagnostici ove bolesti potrebna je suradnja više timova u medicinskoj skrbi. Laboratorijska dijagnostika je neizostavna i obuhvaća pretrage kompletne krvne slike, DKS, retikulocita, serumskog željeza, feritina, TIBC, UIBC i druge koje se koriste kod isključenja anemija drugih uzroka. Nelaboratorijska dijagnostika obuhvaća kliničke, endoskopske i radiološke pretrage koje otkrivaju sami uzrok koji je doveo do sideropenije poput krvarenja. Najvažniji cilj liječenja je podignuti razinu hemoglobina, oporavak simptoma te popuniti rezerve željeza. U liječenju se koriste peroralni i parenteralni pripravci željeza. Peroralni pripravci su učinkoviti kod većine pacijenata kod apsolutnog manjka željeza ali kada nisu onda se daju parenteralni pripravci te kod funkcionalnog manjka željeza. U prošlosti su se parenteralni pripravci davali s oprezom zbog pojave reakcija preosjetljivosti jer se željezo pojačano otpuštalo na mjestu primjene. Današnji pripravci sadržavaju ugljikohidratni omotač koji omogućava postupno otpuštanje željeza u tijelu. Reproduktivna dob žena, trudnoća i dojenje su stanja kod kojih se češće javlja sideropenija i/ili sideropenična anemija zbog povećane potrebe za željezom. Kod muškaraca i starijih žena (starije od 50 godina) ovaj poremećaj se najčešće javlja zbog kroničnog krvarenja u gastrointestinalnom sustavu. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:520116
Studijski programNaziv: Medicinsko laboratorijska dijagnostika
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike (bacc. med. lab. diagn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-09-15 10:15:45
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.