SAŽETAK Alkohol je legalna, a opet štetna psihoaktivna tvar, sposobna uspostaviti ovisnost i utjecati na tjelesno, psihičko, socijalno i ekonomsko zdravlje ljudi. Unos alkohola uzrokuje velika oštećenja tkiva koja ozbiljno utječu na živčani sustav, probavni i kardiovaskularni sustav. Alkohol također može igrati ulogu u patogenezi dijabetes melitusa, kardiomiopatije i hemoragijskih udara. Akutno opito stanje događa se kada količina popijenog alkohola veća od kapaciteta jetre za odlaganje, uzrokujući nakupljanje njegovih metabolita prikazano početnom disforijom i dezinhibicijom. Može doći do mučnine, povraćanja, gubitka pamćenja. Dovodi do ozbiljnijih stanja kao što je oštećenje govora, poremećene koordinacije, nestabilanog hod, nistagmusa, stupora ili kome. Kod takvih se pacijenata također može dogoditi respiratorna depresija i smrtni ishod. Akutno opito stanje može se smatrati ozbiljnom štetom za zdravlje i relevantan problem za zdravstvene djelatnike koji rade u hitnim službama. Ne postoji konsenzus o terapija za akutne intoksikacije, ali potporno i simptomatsko liječenje se bilo pokazalo se učinkovitim. Posljedice zlouporabe alkohola na one koji piju su društveni, obiteljski, ekonomski i radni život te povećavaju važnost multidisciplinarnog pristupa u takvim slučajevima. Uloga medicinske sestre i tehničara je prepoznati akutno opito stanje te individualnim pristupom izraditi plan zdravstvene njege kako bi se pacijentu očuvale sve funkcije i kvaliteta života s ciljem dugotrajne apstinencije