Bol je neugodno osjetno ili emotivno iskustvo osobe, i gotovo i ne postoje osobe koje nisu nikada iskusile ovaj neugodan osjećaj. U njegovu nastanku sudjeluju mnogi fizički, psihički i socijalni čimbenici koji izravno i neizravno utječu na njen doživljaj. S obzirom na vrijeme trajanja bolnog podražaja bol može biti akutna ili kronična. Kronična bol konstantno je prisutna, ne prestaje te uzrokuje mnoge fizičke, psihičke, emotivne te socijalne poteškoće osobe i značajno smanjuje razinu kvalitete njena života. Može se razviti u patnju koja u potpunosti okupira osobu i dovodi do anksioznosti, poremećaja spavanja, depresije i znatno narušava njeno svakodnevno funkcioniranje. Prema svom porijeklu može biti maligna i nemaligna. Maligna bol je posljedica je maligne bolesti i uglavnom se pojavljuje u kasnijem stadiju bolesti kad je ona već uznapredovala, a njen intenzitet ovisi o proširenosti same bolesti. Kronična, nemaligna bol javlja se kod stanja koja ne ugrožavaju život osobe, no uvelike narušavaju kvalitetu njena života. Uglavnom je prisutna u bolestima poput artritisa, raznih problema s kralježnicom, glavobolja te je sastavni dio degenerativnih promjena koje dolaze sa starenjem. Da bi mogli razumjeti i primjereno tretirati bol važno je procijeniti njenu jačinu te utjecaj na svakodnevno funkcioniranje osobe. Liječenje se provodi se raznim metodama u koje ubrajamo farmakološke metode liječenja i nefarmakološke metode poput fizikalne terapije, invazivne metode ( kirurško liječenje, blokada živaca te lokalne primjene anestetika), onkološke metoda liječenja (radioterapija) te razne psihološke metode. Medicinska sestra/tehničar, neovisno o svom mjestu rada, prva je osoba kojoj se bolesnici obraćaju tražeći pomoć te u svom radu provodi najviše vremena s bolesnikom. Između ostalih i mnogobrojnih, svakodnevni zadaci medicinske sestre/tehničara su prepoznavanje i procjena jačine boli te odabir primjerenih intervencija s ciljem ublažavanja i otklanjanja boli. Planiranje zdravstvene njege bolesnika s bolovima počinje procjenom boli. Pri tome je važno ne pratiti samo bol kao trenutni doživljaj, već je potrebno sagledati cjelokupno funkcioniranje osobe, odnosno pratiti „bolesnika s boli“ i njegovo svakodnevno funkcioniranje.