Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016. godine za 2012. godinu ukazuju nam na rast mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti. Samo u 2012. godini od kardiovaskularnih bolesti umrlo je 17.5 milijuna ljudi diljem svijeta [1]. Prema zadnjem izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2014. godini podaci nam govore da je i dalje prvi uzrok mortaliteta bolesti kardiovaskularnog sustava od kojih je umrlo 47.43% od ukupne populacije [2]. Mnogi čimbenici rizika pogoduju nastanku bolesti srca i krvnih žila. Postoje čimbenici na koje ne možemo utjecati (dob, spol i genetika, nasljeđe). Potencijalno uklonjivi čimbenici rizika su djelomično i genetski uvjetovani. Dok su čimbenici rizika koji su uklonjivi, ujedno i najčešći razlozi nastanka kardiovaskularnih bolesti uvjetovani načinom života. Zatajenje srca je složeni patofiziološki slijed događaja koji nastaje kada srce ne uspije dostaviti dostatni volumen krvi da zadovolji metaboličke potrebe tijela. Može zahvatiti lijevu, desnu ili obje strane srca. Najčešće zahvaća skupinu stariju od 65 godina. Izbori liječenja su medikamentozna terapija, kirurško liječenje te transplantacija srca [5, 8]. LVAD je mehanička cirkulacijska potpora lijevoj klijetki, RVAD je mehanička cirkulacijska potpora desnoj klijetki te BiVAD koji se koristi kod liječenja obostrane dekompenzacije srca. Također, za obostrano liječenje zatajenja srca, postoji privremeno potpuno umjetno srce TAH. Mehaničko srce ima ulogu premosnice do transplantacije srca, oporavka srčanog mišića ili je krajnji izbor terapije [10]. Zdravstvena njega bolesnika s mehaničkim srcem vrlo je zahtjevno područje rada u sestrinstvu. Zahtjeva kontinuiranu procjenu, praćenje promjena, planiranje, provođenje intervencija i evaluaciju. Edukacija i pružanje informacija o uređaju, postupanju, terapiji, svakodnevnim aktivnostima i zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba uvelike pomažu bolesniku i njegovoj obitelji.