Sažetak | Tjelesna aktivnost je važno javnozdravstveno sredstvo koje se koristi u liječenju i
prevenciji raznih tjelesnih bolesti, kao i u liječenju nekih psihijatrijskih bolesti poput
depresivnih i anksioznih poremećaja. Međutim, studije su pokazale da se tjelesna aktivnost
osim blagotvornog djelovanja može povezati i s narušenim mentalnim zdravljem, odnosno s
poremećajima poput "pretjeranog vježbanja" i "sindroma pretreniranosti".
Narušeno mentalno zdravlje ima znatnu ulogu u udjelu bolesti u cijelom svijetu.
Pojedinci s mentalnim lošim zdravljem često imaju nisko samopoštovanje, bore se za
održavanje međuljudskih odnosa te imaju veći rizik od prenosivih i nezaraznih bolesti nego oni
koji nemaju mentalno loše zdravlje. Mentalno zdravlje je, naime, pozitivno stanje blagostanja
gdje pojedinci ostvaruju svoje potencijale, doživljavaju pozitivne emocije, sposobni su se nositi
sa stresom, održavati međuljudske odnose, produktivno raditi i pridonositi svojoj zajednici.
Istraživanja su pokazala da se tjelesna aktivnost povezuje s boljim mentalnim zdravljem na
način da smanjuje rizik od mentalnih bolesti, posebice depresije i anksioznosti. S obzirom na
to da se tjelesna aktivnost definira kao svaki mišićni pokret koji troši energiju, tjelesna aktivnost
se može odvijati tijekom slobodnog vremena, na poslu ili u školi, načinom prijevoza ili tijekom
obavljanja kućanskih poslova. Međutim, tjelesna aktivnost koja se odvija u slobodno vrijeme
kao izbor pojedinca (ciljani trening, odlazak u teretanu, grupni treninzi) ima jaču vezu s
mentalnim zdravljem i mentalnim oboljenjem.
Ovaj završni rad daje pristup informacijama prikupljenim u dosad objavljenim člancima
o odnosu između tjelesne aktivnosti i mentalnog zdravlja, posebno govoreći o povezanosti
između vježbanja i raspoloženja. |