Postupci osnovnog održavanja života odraslih trebali bi biti dio obrazovanja svih učenika, ne samo onih koji polaze medicinsku školu. Naime, svatko se zasigurno zatekao u nekoj situaciji u kojoj je nekome trebalo pružiti pomoć. Upravo je zato poznavanje algoritma osnovnog održavanja života nužno i bitno za svakog pojedinca. Kada se govori o medicinskom osoblju, jako je važno da se provodi dodatno educiranje u vidu tečajeva i različitih predavanja, kako bi medicinsko osoblje u svakom trenutku bilo u korak s novim spoznajama i smjernicama, te kako bi u svakom trenutku znalo pravilno reagirati i djelovati. Srčani zastoj nije nepoznanica i događa se gotovo svakodnevno. Ono što predstavlja problem u takvim situacijama je nerijetko činjenica da osobe koje dožive srčani zastoj budu same i nema im tko pomoći. U situacijama kada su prisutne osobe koje su u stanju pomoći, srčani zastoj ne mora nužno značiti smrt. Pravovremen i adekvatan postupak osnovnog održavanja života može spasiti osobu od sigurne smrti. Iznimno je važno osigurati siguran prostor u kojemu se pruža pomoć i nikada se ne izlagati opasnosti zbog spašavanja tuđeg života. Da bi se spasio jedan život, bitno je procijeniti situaciju i okolinu u kojoj se nesreća dogodila. Iako se srčani zastoj može dogoditi neovisno o radu drugih organa ili pak o nekim vanjskim čimbenicima, čest je slučaj gdje je srčani zastoj samo rezultat nekog drugog hitnog stanja poput napada astme, moždanog udara ili pak utapanja. U svakom slučaju je važno držati se protokola, pomoći u granicama svojih mogućnosti i obavijestiti medicinsku službu kako bi što prije mogli izaći na teren i spasiti unesrećenu osobu