U današnje doba organizacije poslovanja, sve više se fokusira na zadovoljstvo zaposlenika njegovim radom. Jedna od najčešće korištenih definicija u organizacijskim istraživanjima je rečenica Edwina A. Lockea, koji utvrđuje zadovoljstvo poslom kao „ugodno ili pozitivno emocionalno stanje koje proizlazi iz procjene nečijeg posla ili radnih iskustava“ (1). Dakle, možemo reći da se zadovoljstvo poslom prikazuje kao osjećaj koji svaki djelatnik razvija ovisno o različitim segmentima posla koji obavlja. Također, određeni djelatnici su na istom radnom mjestu različito motivirani budući da isti motivacijski čimbenici ne postižu uvijek isti učinak. Nadalje, možemo reći da motivacija ima ulogu presudnog faktora u zadovoljstvu poslom. Što je veći stupanj motivacije, to doprinosi većem zadovoljstvu. Primarni istraživački problem rada je određivanje zadovoljstva poslom zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj, kojem je ujedno i cilj utvrditi širinu zadovoljstva poslom, kvalitetom međuljudskih odnosa i organizacije. U istraživanju je sudjelovao 51 ispitanik s različitih područja rada u zdravstvenom sustavu. Rezultati istraživanja pokazali su veće zadovoljstvo, nego nezadovoljstvo na primanja, komunikacijske vještine, odnose s nadređenima i suradnicima i općenito obilježjima posla. Upitnik je sastavljen od dvije grupe pitanja: sociodemografski podaci i pitanja o zadovoljstvu poslom u obliku Likertove skale u rasponu od 1-5. Upitnik je ispunilo najviše medicinskih sestara (35.3%), a slijede ih zdravstveno-laboratorijski tehničari (11.8%). Promatrajući odgovore mogu se uočiti razlike u nekim segmentima, pa možemo zaključiti kako su zaposlenici relativno zadovoljni svojim poslom, a razlog tomu mogu biti stabilni radni uvjeti kao što su razina primanja, prisutnost stresa u malim količinama i kvalitetni međuljudski odnosi.