Nedostatak samosvijesti čest je ishod kod ljudi koji pretrpe ozljedu mozga. Osobi postaje teško procijeniti vlastite sposobnosti i ograničenja, ovisno o stupnju ozljede. Dolazi do smanjene motivacije i željom za surađivanje u samom procesu rehabilitacije. Pacijenti s umjereno teškom do teškom traumatskom ozljedom mozga mogu pokazati poremećaje samosvijesti nekoliko mjeseci ili godina nakon ozljede. Rad nam na prvom mjestu objašnjava razliku između svijesti i svjesnosti, kako se mjere i kako funkcioniraju, a u nastavku prikazuje oštećenja koja utječu na svjesnost i na samo funkcioniranje osobe nakon oštećenja. Kroz razradu teme imamo pristup teorijama, pristupima i procjenama koje uvelike mogu olakšati cjelokupni proces rehabilitacije samosvijesti nakon oštećenja mozga. Sam tijek rehabilitacije ovisi o težini oštećenja i pristupu zdravstvenih djelatnika. Radna terapija ima svoju ulogu u cijelom procesu rehabilitacije. Radna terapija je zdravstvena djelatnost koja ima za cilj omogućiti pojedincima i skupinama postizanje optimalnog funkcioniranja u aktivnostima svakodnevnog života koje uključuju samozbrinjavanje, produktivnost i slobodno vrijeme (HURT). S obzirom na definiciju, u radu je važno istaknuti pristup radne terapije kod problema sa svjesnošću o vlastitim smetnjama kod pacijenata s oštećenjem mozga.