Šećerna bolest zadnjih se godina naziva globalnom epidemijom jer broj oboljelih alarmantno raste. Više je čimbenika koji utječu na njen razvoj, a najznačajniji su nepravilna i nezdrava prehrana i smanjena tjelesna aktivnost. Glavno obilježje je apsolutna ili relativna inzulinopenija koja se javlja uslijed čestih hiperglikemija. Svjetske procjene govore da čak 537 milijuna odraslih osoba živi sa šećernom bolesti. Prema podacima hrvatskog registra osoba sa šećernom bolesti (CroDiab), u Hrvatskoj je u 2021. godini zabilježeno 327.785 oboljelih osoba, a smatra se da je to 60% od stvarno oboljelog broja jer ostatak nema postavljenu dijagnozu. Šećerna bolest nalazi se, prema podacima za 2020. godinu, na trećem mjestu po vodećim uzrocima smrti, sa udjelom od 8.2%. Već danas na liječenje šećerne bolesti i komplikacija u svijetu se troši gotovo 900 milijardi dolara čime postaje velik teret zdravstvenog sustava. Zbog učestalosti javljanja skraćuje očekivano trajanje života populacije i količinu radno sposobnih osoba što je velik udar na globalni ekonomski sustav i na cijelo društvo. Komplikacije šećerne bolesti podjednako su česte i kod osoba oboljelih od tipa 1 i tipa 2 te su odgovorne za značajan postotak morbiditeta i smrtnosti. Kako bi se prevenirala bolest i smanjili rizici neželjenih komplikacija, ključna je dobra edukacija medicinskih djelatnika uz motiviranost i zainteresiranost oboljele osobe. U edukaciji, na svim razinama zdravstvene zaštite djeluje medicinska sestra koja ima kompletan uvid u zdravstveno stanje i potrebe bolesnika. Kvalitetna edukacija uključuje osposobljavanje osobe za pravilnu samokontrolu, samoliječenje i samopomoć, uz prenošenje potrebnih znanja i saznanja o samoj bolesti. Cilj je poboljšavanje razine kvalitete života osobe oboljele od šećerne bolesti, uz smanjenje mogućnosti za razvoj komplikacija