Bipolarni afektivni poremećaj (BAP) ubraja se u skupinu poremećaja raspoloženja (afektivni poremećaji), a obilježen je naizmjeničnim epizodama depresije, manije, hipomanije ili mješovitim epizodama. Ne postoji razlog niti dokazani uzrok nastanka ovog poremećaja. Može se govoriti o genetskoj predispoziciji, ali jednako kao i kod svake druge bolesti. Poremećaj je, ovisno o situaciji, ponekad teško prepoznatljiv, pa tako od pojave prvih simptoma do dijagnosticiranja i početka liječenja bipolarnog afektivnog poremećaja prođe dosta vremena. Bolest se naziva bipolarnom jer se dešavaju velike izmjene raspoloženja, depresivnog ili maničnog. Takva ponašanja često znaju jako odstupati od nečeg što se smatra normalnim, uobičajenim pa postaje jasno da se s osobom nešto dešava i da je potrebna liječnička stručna pomoć. Može se očekivati da će oko 2 do 3,5% stanovništva oboljeti od bipolarnog afektivnog poremećaja, a zanimljivo je reći da je bipolarni poremećaj češći od shizofrenije, samo se vrlo teško prepoznaje. Liječenje uključuje medikamentozne i psihosocijalne postupke, a može u velikoj mjeri pridonijeti rjeđem pojavljivanju bolesti i osigurati znatno blaže simptome. Nakon postavljanja i prihvaćanja dijagnoze od strane samog pacijenta i postupka liječenja, za dugotrajno stabilan život nužno je spriječiti ponovljene i daljnje epizode bolesti. Sestra je od neprocjenjive važnosti kod svakog psihijatrijskog bolesnika, tako i onog oboljelog od bipolarnog afektivnog poremećaja. Medicinska sestra brine o duševnom zdravlju oboljelog, ali i o tjelesnom zdravlju. Pristupa na stručan i profesionalan način, a njegu planira i izvodi individualno prema specifičnim potrebama pojedinog pacijenta. Kako bi što bolje djelovala na stanje bolesnika, mora imati posebna znanja iz područja psihologije te se cijeloga radnog vijeka stručno usavršavati.