prikaz prve stranice dokumenta Poslijeoperacijska intenzivna skrb bolesnika nakon subarahnoidalnog krvarenja
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Poslijeoperacijska intenzivna skrb bolesnika nakon subarahnoidalnog krvarenja
2022. urn:nbn:hr:139:778266
Josić, Marina
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Josić, M. (2022). Poslijeoperacijska intenzivna skrb bolesnika nakon subarahnoidalnog krvarenja (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:778266

Josić, Marina. "Poslijeoperacijska intenzivna skrb bolesnika nakon subarahnoidalnog krvarenja." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:778266

Josić, Marina. "Poslijeoperacijska intenzivna skrb bolesnika nakon subarahnoidalnog krvarenja." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:778266

Josić, M. (2022). 'Poslijeoperacijska intenzivna skrb bolesnika nakon subarahnoidalnog krvarenja', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 12.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:778266

Josić M. Poslijeoperacijska intenzivna skrb bolesnika nakon subarahnoidalnog krvarenja [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2022 [pristupljeno 12.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:778266

M. Josić, "Poslijeoperacijska intenzivna skrb bolesnika nakon subarahnoidalnog krvarenja", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:778266

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:778266
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPoslijeoperacijska intenzivna skrb bolesnika nakon subarahnoidalnog krvarenja
AutorMarina Josić
MentorIvica Šafradin (mentor)
Član povjerenstvaIvica Šafradin (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaBiserka Sedić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaFranjo Liška (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2022-09-01, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Kirurgija
Sažetak
Subarahnoidalno krvarenje (SAH) označava prisustvo krvi koje se nalazi u subarahnoidalnom prostoru i jedan je od oblika moždanog udara. Jedno je od najhitnijih stanja u neurologiji. Krvarenje između mekih moždanih ovojnica, paučinaste (arahnoideae) i meke (piae), gdje cirkulira cerebrospinalni likvor. Prema Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji, moždani udar je klinički sindrom definiran kao naglo nastali žarišni ili, rjeđe globalni neurološki deficit koji traje dulje od 24 sata ili dovodi... Više do smrti, a može se objasniti samo cerebrovaskularnim poremećajem. Potrebna je brza dijagnostička obrada, ciljano liječiti i osigurati adekvatnu skrb i njegu. Učestalog subarahnoidalnog krvarenja je 10 do 15 stanovnika na 100 000. Pojavljuje se najčešće u starijoj životnoj dobi (iznad 70 godina), a učestalost samog spontanog subarahnoidalnog krvarenja kod ljudi srednje životne dobi je veća, s čime je visok i stupanj mortaliteta i morbiditeta. Veličina i lokalizacija aneurizme su značajni neovisni prognostički čimbenici. Dijagnoza se postavlja pomoću anamneze, kliničkim pregledom i kliničkom slikom, radi se CT mozga, lumbalna punkcija i angiografija. Liječenje ovisi o nalazu cerebralne angiografije, a podrazumijeva strogo mirovanje u krevetu. Ukoliko je CT nalaz negativan, a klinička slika ukazuje na subarahnoidalno krvarenje potrebno je onda učiniti lumbalnu punkciju. Lijek izbora je Nimodopin koji se primjenjuje intravenozno u infuziji i kasnije peroralno, potrebno je održavati krvni tlak u poželjnim vrijednostima. Zdravstvena njega bolesnika SAH-om prolazi nekoliko faza u procesu pružanja zdravstvene njege. Od akutnog zbrinjavanja do zbrinjavanja u postakutnoj fazi, sve do procesa rehabilitacije te planiranja otpusta. Bolesnici koji prežive subarahnoidalno krvarenje često imaju ozbiljne zdravstvene posljedice i oporavak zahtjeva puno teškog rada, a koliko će te posljedice biti prisutne ovisi o općem stanju bolesnika, neurološkom deficitu i stanju svijesti pri prijemu. Brzina pri dijagnosticiranju je ključna za optimalnu prognozu svakog bolesnika. Medicinska sestra je prisutna kod bolesnika 24 sata od primitka do kraja liječenja bolesnika uz sve vrste pomoći (fizička, psihološka, edukacija, savjetovanje). Kod otpusta, bolesniku i njegovoj obitelji medicinska sestra treba objasniti pravila kojih se mora pridržavati i gdje će prepoznati čimbenike rizika za dodatne komplikacije. Medicinska sestra upotrebljava sve svoje naučene profesionalne vještine i znanja da ih prevenira. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:778266
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-09-02 07:32:41
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.