prikaz prve stranice dokumenta Javnozdravstveni značaj tuberkuloze jučer, danas i sutra
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Javnozdravstveni značaj tuberkuloze jučer, danas i sutra
2022. urn:nbn:hr:139:544565
Miklošić, Lorena
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Miklošić, L. (2022). Javnozdravstveni značaj tuberkuloze jučer, danas i sutra (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:544565

Miklošić, Lorena. "Javnozdravstveni značaj tuberkuloze jučer, danas i sutra." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:544565

Miklošić, Lorena. "Javnozdravstveni značaj tuberkuloze jučer, danas i sutra." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:544565

Miklošić, L. (2022). 'Javnozdravstveni značaj tuberkuloze jučer, danas i sutra', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 02.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:544565

Miklošić L. Javnozdravstveni značaj tuberkuloze jučer, danas i sutra [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2022 [pristupljeno 02.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:544565

L. Miklošić, "Javnozdravstveni značaj tuberkuloze jučer, danas i sutra", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:544565

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:544565
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovJavnozdravstveni značaj tuberkuloze jučer, danas i sutra
AutorLorena Miklošić
MentorAleksandar Racz (mentor)
Član povjerenstvaAleksandar Racz (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaZvonimir Šostar (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvana Jurčić Čulina (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2022-07-11, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Javno zdravstvo
Sažetak
Tuberkuloza (TBC), koju još nazivamo i „Bijela kuga“ je bakterijska zarazna bolest poznata od davnina te je bila jedna od najčešćih uzročnika smrti u svijetu. Uzrokovana je bacilom Mycobacterium tuberculosis koji može zahvatiti bilo koji dio tijela, no najčešće napada pluća. Prijenos tuberkuloze odvija se kapljičnim putem, odnosno aerosolom sa zaražene na zdravu osobu kada zaražena osoba kašlje ili kiše, a da bi se osoba zarazila potreban je mali broj bacila. Najčešće od TBC-a obolijevaju... Više imunokomprimitirani bolesnici, HIV pozitivne osobe, ljudi koji žive u lošim higijenskim uvjetima, osobe na kemoterapiji te starija populacija kod koje zbog procesa starenja dolazi do imunodeficijencije. Stopa incidencije u Hrvatskoj 2017. iznosila je 9,2/100 000 te je to prvi put da je incidencija bila ispod 10/100 000. Gotovo trećina svjetske populacije zaražena je bakterijom M. tuberculosis, no mali dio njih će razviti simptome i oboljeti jer imunološki sustav zdravih osoba može držati bacile pod kontrolom. Kod prevencije širenja zaraze TBC-om pomaže nam cijepljenje novorođenčadi već u prvim danima njihovog života, no to cjepivo nas ne štiti u odrasloj dobi. Za sada nije poznato bolje cjepivo od BCG cjepiva. Vrlo je važno rano otkrivanje bolesti jer je sam proces liječenja zahtjevan i dugotrajan. Ukoliko se s liječenjem ne počne na vrijeme, ono se može odužiti i do 6 mjeseci. Prva dva mjeseca liječenja istovremeno se uzimaju 3-4 lijeka, a zatim još preostala četiri mjeseca 2 lijeka. Pacijent mora biti upoznat s time koliko je važno pridržavati se terapije kako bi se izliječio. Unatrag desetak godina u Hrvatskoj se javlja pad broja oboljelih, te to povoljno utječe na cilj Svjetske zdravstvene organizacije da se do 2030. godine tuberkuloza kao bolest u potpunosti eliminira. M. tuberculosis može se dijagnosticirati klasičnim i molekularnim metodama. Klasične metode su obavezne te u njih spadaju mikroskopiranje, kultivacija, identifikacija i fenotipsko ispitivanje osjetljivosti. Molekularne metode pronalaze sve širu primjenu u dijagnostici zbog svoje brzine, pouzdanosti i jednostavnosti , no zbog niže osjetljivosti od klasičnih metoda, još uvijek ih ne mogu potpuno zamijeniti. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:544565
Studijski programNaziv: Sanitarno inženjerstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sanitarnog inženjerstva (bacc. sanit. ing.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-07-14 11:40:34
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.