Kardiovaskularne bolesti već dugi niz godina predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem u svijetu. Danas se govori o globalnoj epidemiji jer uzrokuju najveći pojedinačni doprinos globalnom mortalitetu i morbiditetu i nastavit će dominirati tim trendovima u budućnosti. Danas su kardiovaskularne bolesti odgovorne za značajno smanjenje kvalitete života i očekivanog životnog vijeka, a nameću i velike troškove zdravstvenim sustavima u cijelom svijetu. Ishemijsku bolest srca opisuje skupina kliničkih sindroma karakteriziranih ishemijom miokarda, neravnotežom između opskrbe miokarda krvlju i potrebe za oksigenacijom. Akutni infarkt miokarda je podskup spektra akutnog koronarnog sindroma koji uključuje nestabilnu anginu s ili bez ST elevacije. Iste životne navike koje mogu pomoći u liječenju kardiovaskularnih bolesti također mogu spriječiti njihov razvoj. Unatoč učinkovitim strategijama, kardiovaskularne bolesti ostaju jedne od najozbiljnijih prijetnji ljudskim životima i zdravlju te su među vodećim uzrocima smrti u većini zemalja svijeta. Cilj preventivnih mjera je identificirati bolesti prije pojave simptoma i smanjiti njihov utjecaj na život bolesnika. U slučajevima kada primarna prevencija ne uspije zbog nepromjenjivih čimbenika rizika, sekundarna prevencija postaje sljedeći najbolji izbor u održavanju kvalitete života bolesnika.