Svjetski dan borbe protiv malarije obilježava se svake godine 25. travnja, bolest se smatra jednim od najtežih javnozdravstvenih problema u svijetu. Oko 50% svjetskog stanovništva živi u opasnosti od invazije uzročnicima malarije. U većini razvijenih zemalja zbog učinkovitosti lijekova i insekticida malarija je rijetko prisutna dok je u tropima široko rasprostranjena. U rod Plasmodium spadaju krvno- tkivni protozoi koji uzrokuju malariju, pet vrsta je patogeno za ljude, a to su P. falciparum, P. Vivax, P. malarie, P. ovale i P. knowlesi, od kojih je P. falciparum odgovoran za najveći broj smrtnih ishoda. Vektori ove bolesti su ženski komarci roda Anopheles koji ubodom inficiraju čovjeka, nakon primarnog umnožavanja u stanicama jetre, plazmodij invadira crvene krvne stanice- eritoricite. Bolest je karakterizirana periodičnim napadajima groznice, koji su vezi s nespolnim razvojem parazita, te splenomegalijom i anemijom (1). Ukoliko se ne otkrije na vrijeme i pravilno ne liječi malarija može ostaviti brojne posljedice i u težim slučajevima biti opasna po život. Metoda izbora u laboratorijskoj dijagnostici malarije su metode izravne dijagnostike-gusta kap, krvni ramaz, brzi testovi i molekularna dijagnostika (engl. polymerase chain reaction - PCR). Malarija je u Republici Hrvatskoj iskorijenjena još 1964. godine i danas se bilježe samo importirani slučajevi iz endemijskih zemalja, najviše je pomoraca, zatim slijede radnici na privremenom radu u tropskim zemljama i turisti. Kako bi se spriječilo širenje bolesti, vrlo je bitno pridržavati se preventivnih mjera kao i za većinu zaraznih bolesti, općih i specifičnih, no isto tako veliku ulogu ima i edukacija stanovništva.