Cerebrovaskularni inzult predstavlja gubitak moždane funkcije zbog poremećaja dotoka krvi u mozak. Taj poremećaj dotoka krvi u mozak može biti posljedica krvarenja ili blokade dotoka krvi u mozak. Prema tome cerebrovaskularni inzult dijeli se na dvije velike skupine – ishemijski i hemoragijski. Ukoliko ne dođe do poboljšanja, dolazi do infarkta moždanog tkiva gdje se vidi neselektivni gubitak svih stanica u tom području. Cerebrovaskularni inzult predstavlja ogroman zdravstveni problem, kako za svakog pojedinca i njegovu obitelj, tako i kao velik javnozdravstveni problem. Cerebrovaskularni inzult zahtjeva veliku pozornost i medicinskog osoblja, ali i opće populacije s obzirom da je vodeći uzrok invaliditeta te drugi po redu uzrok smrti globalno. 80% svih cerebrovaskularnih inzulta su ishemijskog tipa, na koje će se ovaj rad uglavnom osvrtati. Ostalih 20% predstavlja hemoragijski moždani udar, iako nije do kraja dokazano koliki broj hemoragijskih moždanih udara zapravo započinje upravo kao ishemijski moždani udar. Neovisno o tipu, dolazi do hipoksije koja vodi do oštećenja moždanog tkiva što rezultira gubitkom funkcionalnosti moždanog tkiva i posljedično invaliditetom pacijenta ukoliko ne dođe do pravovremene intervencije. Neurološki deficit ovisit će o lokalizaciji zahvaćene krvne žile te težini oštećenja. Osim toga ovisit će i o vremenu u kojem će se pokušati spasiti još uvijek vitalno tkivo mozga, moždana penumbra. Upravo je pravovremena intervencija ključ smanjenja broja i kvalitete deficita koji proizlaze iz preboljelog moždanog udara. Intervencija kod ishemijskog moždanog udara jest reperfuzijska terapija, koja se dijeli na intravensku trombolizu i endovaskularnu trombektomiju. Obe intervencije imaju vrlo uzak vremenski prostor u kojem je prihvatljivo djelovati, zbog čega je svrha ovog rada približavanje prepoznavanja i načina interveniranja kod zaprimanja pacijenta kod kojeg se sumnja na moždani udar. Medicinska sestra/tehničar ima ključnu ulogu u zaprimanju, zbrinjavanju i liječenju bolesnika s moždanim udarom. Ona ga prati te je uz njega kontinuirano od prijema do otpusta kući, ali i nakon toga kroz patronažnu službu. Medicinska sestra/tehničar ima i ključnu ulogu u edukaciji pacijenta bilo o primarnoj ili sekundarnoj prevenciji, bilo o životu s neurološkim deficitom koji nastaje nakon preboljelog moždanog udara.