Poremećaji prehrane spadaju među najčešće psihičke poremećaje. U domenu poremećaja prehrane spadaju anoreksija nervoza, bulimija nervoza i kompulzivno prejedanje. U zadnje vrijeme prisutna je sve veća stopa pojavnosti poremećaja prehrane u populaciji posebice u rizičnoj populaciji kao što su adolescenti i mlade osobe. Najčešće od poremećaja prehrane obolijevaju žene, no muškarce i dječake također u određenom broju zahvaća. Važnu ulogu u samom nastanku poremećaja prehrane imaju mediji i njihova promidžba vitkosti kao idealne slike tijela. Postoji niz čimbenika koji utječu na pojavu poremećaja i koji se međusobno isprepliću. Čimbenici za razvoj poremećaja prvenstveno se dijele na biološke, psihološke i sociološke faktore. Ponašanja oboljelih pacijenata mogu biti izrazito kompleksna i rizična za razvoj zdravstvenih problema koji nastaju kao posljedica istih. Zdravstveno stanje oboljelih pacijenata narušeno je kako fizičko tako i psihičko. Iz tog razloga liječenje poremećaja prehrane mora biti sveobuhvatno. Svakom oboljelom pacijentu pruža se individualan pristup te je potrebno uložiti puno truda u samo otkrivanje uzroka poremećaja i kasnije liječenja istog. Medicinska sestra ima ključnu ulogu i u samoj prevenciji i u liječenju poremećaja prehrane. Edukacija opće zajednice o rizičnim čimbenicima i posljedicama na zdravlje poremećaja prehrane od velikog je značaja. Medicinska sestra zdravstveni je djelatnik u čijem je obimu posla stalna prisutnost oko pacijenta te je u bolničkom liječenju poremećaja prehrane važna karika. Sestrinske intervencije temelje se na emocionalnoj i nutritivnoj potpori pacijentu i psihološkoj potpori njegove obitelji.