Akutni koronarni sindrom definiran je kao sindrom koji obuhvaća akutni infarkt miokarda (elevacija i depresija ST-spojnice, sa ili bez Q-zupca) i nestabilnu anginu pectoris. Nastaje zbog nagle ozljede ili rupture ateroma (plaka) uz pojavu okluzivnog ili subokluzivnog ugruška (tromba). Uzrokuje ishemiju zahvaćenog dijela, a kasnije ukoliko ne dođe do uspostave prekinutog krvotoka i do nekroze zahvaćenog dijela miokarda. Najčešći simptom je bol u prsištu tkz. stenokardija, koja je obično lokalizirana u prsima iza prsne kosti te je opisuju kao žareću, nelagodnu i muklu. Kod bolesnika mogu biti prisutni i drugi nespecifični simptomi poput mučnine, nedostatka zraka, blijedilo kože uz osjećaj straha, nelagode i anksioznosti. Od velike je važnosti prepoznati kliničku sliku, analizirati EKG te postaviti radnu dijagnozu te pravovremeno pristupiti daljnjoj skrbi liječenju bolesnika sa sumnjom na akutni koronarni sindrom. Važno je da vrijeme od samog zaprimanja poziva bolesnika a do dolaska hitnog tima i postupka zbrinjavanja bude što je moguće kraće, isti je slučaj i kod pojave bolesnika na hitnom bolničkom prijemu. Akutni koronarni sindrom je stanje koje zahtijeva hitnu intervenciju i zbrinjavanje, timski rad i spretnost cijelog hitnog tima. Uloga medicinske sestre kao dijela tog tima zahtijeva niz znanja, vještina, spretnost te kontinuiranu edukaciju.