Tjelesna aktivnost predstavlja bilo koji pokret tijela ili dijela tijela koji za posljedicu ima utrošak energije. Ovisno o cilju izvođenja tjelesne aktivnosti mogu se podijeliti u sportske aktivnosti, one u kojima nam je cilj unaprijediti funkcionalno-motoričke sposobnosti i na one koje su nam svakodnevno nametnute u obavljanju posla. Tjelesni fitnes je sposobnost krvožilnog, respiratornog i lokomotornog sustava za postizanje umjerene do visoko intenzivne aktivnosti kroz cijeli život te kao takav predstavlja jedan od temeljnih preduvjeta zdravlja. Tjelesni fitnes dijeli se na sposobnosti koje su u direktnoj korelaciji sa zdravljem i na sposobnosti koje su usmjerene više na sportsku izvedbu. Kardiorespiratorna izdržljivost predstavlja funkcionalnu sposobnost pluća, srca, krvnih žila te aktivnih mišićnih skupina. Mišićna izdržljivost je mišićna sposobnost repetitivnog izvođenja mišićnih kontrakcija bez pojave znakova umora, dok se mišićna jakost odnosi na najveću mišićnu silu koju osoba može proizvesti. Fleksibilnost je sposobnost zglobova da se kreću kroz puni opseg pokreta bez ograničenja, a dijeli se na statičku i dinamičku fleksibilnost. Sastav tijela se odnosi na raspodjelu te odnos nemasnih i masnih komponenata tijela. Postoji nekoliko metoda za procjenu sastava tijela, neki od najpoznatiji su: indeks tjelesne mase, mjerenje sastava tijela pomoću kožnih nabora, bioelektrična impedancija i hidrostatsko vaganje, odnosno denziometrija. Aerobno vježbanje kao i trening s vanjskim opterećenjem dovodi do pozitivnih učinaka kod hipertenzije. Visoke vrijednosti indeksa tjelesne mase pogoduju težim simptomima uslijed oboljenja virusa COVID-19. Osobe koje su imaju znatno povećan indeks tjelesne mase imaju značajan rizik za razvoj dijabetesa tipa 2. Isto tako, osobe s najvećim opsegom struka pokazuju velike rizike za razvoj dijabetesa tipa 2. Pretilost osim utjecaja na razvoj kardiovaskularnih bolesti i poremećaja, povećava rizik za razvoj degenerativnih bolesti središnjeg živčanog sustava, točnije Parkinsonove bolesti. Utvrđena je i povezanost prekomjerne tjelesne mase i rizika razvoja različitih karcinoma. Primjerice, kod muškaraca, pretilost pokazuje veći rizik za razvoj adenokarcinoma jednjaka, štitnjače i bubrega, dok kod pretilih žena je utvrđena veća pojavnost karcinoma maternice, jednjaka i bubrega. Osim toga, proučavana je povezanost prekomjerne tjelesne mase i razvoja depresije i anksioznosti te je zaključeno da prekomjerna tjelesna težina pogoduje razvoju depresije i poremećajima raspoloženja. Također, više vrijednosti indeksa tjelesne mase, odnosno s vrijednosti iznad 30kg/m2, pokazuju 7 puta veću vjerojatnost za razvoj osteoartritisa koljena.