Svrha ovog završnog rada je utvrditi postoji li povezanost između sudjelovanja u tjelesnoj aktivnosti i kvalitete života osoba sa spinalnom ozljedom te u kojim domenama njihova života. Valja napomenuti kako je kvaliteta života sa spinalnom ozljedom zabilježena kao nešto niža u odnosu na druge uzroke oštećenja i invalidnosti. Obuhvaćene su osobe svih dobi i ozljede na svim razinama kralježnice te se izlažu različiti učinci na tjelesnoj, psihološkoj, društvenoj razini i u kojoj mjeri je to povećalo njihovu percepciju kvalitete života. Razmatrani su mehanizmi nastanka spinalne ozljede, posebno primarni mehanizam koji nastaje odmah na mjestu ozljede te sekundarni koji uključuju posljedice na organskim sustavima osobe koja je zadobila spinalnu ozljedu, uloga fizioterapeuta u hospitalizacijskom i rehabilitacijskom procesu. Pojašnjava se pojam kvalitete života, opisani su najobuhvatniji upitnici koji se koriste u subjektivnom i objektivnom mjerenju kvalitete života uz čimbenike koji utječu na povećanje, odnosno umanjenje kvalitete života i spomenute su najpoznatije skale za klasifikaciju spinalne ozljede. Uzeti su najpopularniji sportovi kod osoba sa spinalnom ozljedom, a to su: košarka, tenis, nogomet i ragbi te je prikazan učinak pojedinog sporta na njihovu fiziologiju i kvalitetu života uz preporuke što se tiče učestalosti, trajanja i intenziteta tjelesne aktivnosti. Za dodati je podatak da je nastao porast sudjelovanja u timskim aktivnostima nakon zadobivanja spinalne ozljede što ukazuje na veliki utjecaj društvene interakcije u tjelesnim aktivnostima. Veća kvaliteta života izravno je povezana s osobama koje su sudjelovale u tjelesnim aktivnostima, uključujući kompetitivni sport i rekreaciju, u usporedbi s osoba koje nisu sudjelovale u bilo kakvom tipu tjelesne aktivnosti. Najviša razina kvalitete života bila je u društvenoj domeni što je uključivalo obiteljski i društveni život, dok je najniža razina kvalitete života vezana uz seksualne odnose i život te na strukovnom polju što se tiče zaposlenosti.