Akutna otrovanja su klinička složena stanja, kod kojih unosom otrovne tvari, bile one kemijskih ili prirodnih sastojka organizmu štete te mogu biti smrtonosna. Akutna otrovanja spadaju pod jedne od najučestalijih prijema na internističke odjele za hitnu medicinu. Dijele se na akutna i kronična otrovanja. Otrovanja mogu nastati slučajno, namjerno te kriminalno. Vidljivi podaci o trovanje u Republici Hrvatskoj nalaze u centru za kontrolu otrovanja na institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada. Otrovanje alkoholom i drogama problem je u razvijenim zemljama, dok su u nerazvijenim zemljama najčešća otrovanja pesticidima. Otrovanja po učestalosti se razlikuje i po godišnjim dobima. Zimi se povećava broj otrovanja s ugljikovim monoksidom, na proljeće i ljeto pesticidima, dok na jesen gljivama. Ako se adekvatno i na vrijeme zbrine otrovana osoba, prognoze su vrlo dobre. Kod prijama pacijenta važno je otkriti čime je pacijent otrovan, kako bi se znalo kako i s čime pristupiti pri liječenju. Zbrinjavanja otrovane osobe vrši se simptomatskim mjerama udružene s gastrointestinalnom dekontaminacijom te ukoliko postoje, ovisno o vrsti otrova, specifičnim antidotima. Medicinske sestre i tehničari imaju važnu ulogu pri uzimanju anamneze i heteroanamneze kako bi saznali što više o pacijentu, te ga adekvatno zbrinuli. Medicinske sestre i tehničari na temelju podataka i razgovora s pacijentom rade plan zdravstvene njege i sestrinske dijagnoze. Prije planiranja zdravstvene njege, potrebno je utvrditi potrebe za zdravstvenom njegom, a nakon planiranja, provesti i evaluirati njegu. Sestrinska dijagnoza čini osnovu za odabir intervencija iz zdravstvene njege usmjerenih postizanju ciljeva za što je odgovorna medicinska sestra/ tehničar