Fibrilacija Atrija je najčešća srčana aritmija. Javlja se zbog problema s električnim sustavom srca. Učestalost se povećava s godinama i uvelike utječe na smrtnost i kvalitetu života. Procjenjuje se da je 2010. godine 20,9 milijuna muškaraca i 12,6 milijuna žena u svijetu bolovalo od fibrilacije atrija, a do 2030. godine u EU će biti 14 do 17 milijuna pacijenata oboljelih od ove bolesti. U Hrvatskoj od fibrilacije atrija boluje 40 do 50 000 osoba. Najčešće se manifestira kao preskakanje srca i ubrzan ili nepravilan rad srca. Može se manifestirati kao umor, otežano disanje, bol u prsima, vrtoglavica ili nesvjestica. Ako potraje dulje vrijeme, u srčanoj šupljini, posebno u lijevom atriju, stvorit će se tromb koji može doći u cirkulaciju i do mozga te uzrokovati moždani udar. Liječenje fibrilacije atrija izuzetno je složeno i zahtjeva individualnu procjenu i odabir primjerene terapijske metode za svakog bolesnika zasebno. Stratifikacija rizika od moždanog udara je temelj na kojem počinje planiranje liječenja. U terapijske metode se ubraja farmakoterapija, elektrokonverzija i antitrombotska terapija. Nefarmakološke metode liječenja fibrilacije atrija su operativni zahvat, kateterska ablacija i terapijski uređaji. Medicinske sestre su prve uz bolesnika i provode najviše vremena s njim. Važno je da bolesniku pružaju psihološku podršku. Na taj način se smanjuje tjeskoba i potiče ih se na razvijanje zdravih navika kako bi se bolje kontrolirala bolest. Medicinske sestre odgovorne su za pružanje odgovarajuće zdravstvene zaštite kako bi se spriječile nepotrebne komplikacije i kako bi se bolesnicima osigurala dobra kvaliteta života tijekom i nakon hospitalizacije. Edukacija je uobičajen zadatak medicinske sestre i predstavlja važnu kariku u procesu liječenja, oporavka i zdravog načina života nakon hospitalizacije. Posebne napore potrebno je uložiti u pripremu bolesnika za odlazak doma.