Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, eng. Svjetska zdravstvena organizacija) određuje kvalitetu života kao percepciju vlastitog položaja u životu u kontekstu kulture i sustava vrijednosti u kojem pojedinac živi te u odnosu s njegovim vlastitim ciljevima, očekivanjima, standardima i interesima. Procjena kvalitete života je jedna od sastavnih dijelova evaluacije rehabilitacijskih i terapijskih postupaka. Postoje brojni modeli, standardi, indeksi vezani za procjenu kvalitete života. Svaka osoba kvalitetu života doživljava različito i osobno s obzirom na to da ima različite sustave vrijednosti. Kada bismo pokušali odrediti kvalitetu života, tada bi ono obuhvatilo sljedeće kategorije: sposobnost razmišljanja i donošenja odluke, fizičko i mentalno zdravlje, životni uvjeti, socijalne veze, osjećaj zajedništva, obiteljsko funkcioniranje, kulturne vrijednosti i ekonomska situacija. Mjerenje kvalitete života, zajedno s drugim kliničkim pokazateljima, omogućava lakši odabir prioriteta u planiranju terapijskih postupaka, tako i procjenu učinkovitosti primijenjenih medicinskih, defektoloških, fizioterapeutskih, socioloških i drugih tretmana. Kvalitetu života pacijenta može se smatrati pouzdanim pristupom poboljšanju kvalitete zdravstvenih usluga. Kvaliteta života mentalna je stvar, a ne samo funkcija fizioloških čimbenika. Od velike je važnosti kako bi mogao poboljšati stopu preživljavanja mnogih kroničnih i pacijenta s progresivnim poremećajima. Način na koji fizioterapeut pruža zdravstvene usluge mora biti učinkovit u doprinosu kvaliteti života pacijenta. Točna mjera kvalitete života pacijenta omogućava nam razvijanje boljih zdravstvenih programa i posljedično poboljšavanje kvalitete života pacijenta. U ovom radu će biti opisana kvaliteta života kod osoba s oštećenjem središnjeg živčanog sustava. Opisat će se različiti fizioterapijski testovi kojima se može ispitati stanje pacijenta s oštećenjem središnjeg živčanog sustava i koje fizioterapijske intervencije kod pojedinog pacijenta možemo koristiti