Mehanička ventilacija svakodnevno se primjenjuje za široki spektar indikacija i važna je tehnologija za održavanje života u jedinici intenzivnog liječenja. Indicirana je kod apneje, akutnog zatajenja disanja, nadolazećeg zatajenja disanja i deficita oksigenacije. Za liječnika anesteziologa učenje vještine endotrahealne intubacije u idealnim uvjetima dugotrajno je. Potrebno je učiniti 50 do 60 endotrahealnih intubacija da bi se postigla stopa uspješnosti od približno 90%. Većini bolesnika s respiratornim zatajenjem bit će potrebna endotrahealna intubacija, a potrebna je i odluka o provođenju traheostomije. Odluka o postavljanju traheostome trebala bi biti individualizirana, uvažavajući pacijentove želje, očekivani tijek oporavka, rizik od komplikacija zbog nastavka translaringealne intubacije i kirurški rizik od traheostome. Mehanička ventilacija često je spas za životno ugrožene pacijente, ali povezana je s ozbiljnim komplikacijama. Zdravstvena njega pacijenta s mehaničkom ventilacijom predstavlja veliki izazov medicinskim sestrama i tehničarima. Potrebno je kontinuirano stjecanje vještina u radu s naprednom tehnologijom, napredno znanje o invazivnom monitoringu i provođenju intervencija za njegu pacijenta. Svaki životno ugroženi pacijent ima osnovnu bolest zbog koje je mehanički ventiliran što dodatno povećava složenost zdravstvene njege.