Omotač koji iznutra prekriva srčane šupljine naziva se endokard. Kada se dogodi da bakterije zahvate endokard, dolazi do pojave endokarditisa. Postoji više rizičnih skupina i zahvata, ali i rizičnih skupina pacijenata kod kojih može doći do endokarditisa, a to su: prilikom operativnog zahvata kod osoba s umjetnim zalistcima, dentalni zahvati, uživatelji droga koje se uzimaju intravenozno te bolesnici na hemodijalizi. Bolest češće pogađa muškarce, a rezultati najnovijih istraživanja pokazuju i da se mijenjaju ugrožene dobne skupine. Žene mogu imati goru prognozu od muškaraca, dok operaciju valvule srca imaju rijeđe nego muškarci. Unutarbolnička smrtnost pacijenata s infektivnim endokarditisom još je uvijek visoka, a kreće se od 10- 20 %. Vrlo važna je diferencijalna dijagnoza te pravodobno liječenje. Klinička slika bolesti ovisi o uzročniku, prethodnom srčanom oštećenju i trajanju bolesti. Opći simptomi i znakovi endokarditisa jesu: umor, gubitak apetita, astenija, bljedilo, znojenje. Temperature su subfebrilne. Medicinske sestre provođenjem zdravstvene njege sudjeluju u prepoznavanju simptoma te liječenju i rehabilitaciji pacijenata. Glavni cilj liječenja infektivnog endokarditisa jest što prije potpuno ukloniti uzročnike iz vegetacije, pri čemu se koriste antibiotici, a moguće je i kirurško liječenje. Komplikacije koje mogu nastati su embolija i srčana dekompenzacija. Zbrinjavanje oboljelih od endokarditisa zahtijeva multidisciplinarni pristup cijelog tima medicinskih stručnjaka.